BBC - RAZGOVOR S ŽELJKOM IVANKOVIĆEM O NEGATIVNIM OCJENAMA MMF-A

BRITANSKI RADIO - BBC 31. III. 1998. Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda završilo je danas desetodnevni posjet Zagrebu. No, protivno dosadašnjoj praksi izostala je njihova uobičajena konferencija za novinare. Umjesto toga, javnosti se kratkim priopćenjem obratio guverner hrvatske središnje banke dr. Marko Škreb. On je vrlo kratko rekao da je izaslanstvo MMF-a ustanovilo tri pozitivna i tri negativna elementa u hrvatskom gospodarstvu. To je u posljednje vrijeme prvi put da je MMF otvoreno kritizirao neka ekonomska kretanja u Hrvatskoj, koju je ta financijska ustanova sve donedavna isticala kao primjer stabilnog gospodarstva u tranziciji. Što je izazvalo ovaj zaokret i kakve bi mogle biti njegove posljedice? U pokušaju da odgovorimo na taj upit razgovarali smo s urednikom u zagrebačkom časopisu 'Banka' Željkom Ivankovićem i prvo ga upitali što je zapravo ustanovilo izaslanstvo MMF-a tijekom svojega upravo završenog posjeta. = Tri negativna elementa su se naglo pojavila u posljednjih godinu dana. Prvi je jako visoki deficit na tekućem računu bilance plaćanja, koji je otprilike 1,1 milijardi dolara za prošlu godinu, što je desetak posto nacionalnog bruto proizvoda. Potom je rast plaća iznad razine produktivnosti i treći negativni element je bankovna kriza. Možda je deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom najznačajniji, najkarakterističniji za sadašnju situaciju u hrvatskom gospodarstvu. Naime, otprilike 400 milijuna maraka, prema nekim računanjima, potrošeno je samo na uvoz automobila. Ti automobili su se uvozili očigledno na račun dizanja kredita u inozemstvu. Inače Hrvatska je karakteristična zemlja po tome što je broj prodanih BMW-a u Hrvatskoj po glavi stanovnika izgleda veći nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. - Kako bi se sada ovi nalazi MMF-a mogli odraziti na buduće odnose Hrvatske s MMF-om koji su dosad bili prilično dobri i kakve bi to moglo imati posljedice na generalno međunarodni fiskalni položaj Hrvatske? = Bankovna kriza inače ne bi bila ništa strašno jer bankovne krize se događaju i u drugim zemljama, i razvijenim i nerazvijenim u svijetu, da ova bankovna kriza nije uzrokovana političkim i socijalnim razlozima. Naime, Dubrovačka banka, a ozbiljne su indicije da je riječ i o nekim drugim bankama, naprosto je preuzeta od političara koji su putem štednje građana, putem monetarne politike, radili na tome da se raspodijeli moć. A stvar je u tome što se kroz bankarstvo, a to je riječ i o Slavonskoj banci, i o Splitskoj banci, i o Glumina banci, pa čak i o Privrednoj banci, provodi podjela političke moći. Tako da samome MMF-u nije sasvim jasno i nije sasvim sigurno za šest mjeseci kad dođe u Hrvatsku, ili za godinu dana, kakva će biti situacija na političkoj sceni, tko će vladati u gospodarstvu i tko će biti njegov pregovarač. Dosada je njegov pregovarač bio lobi koncentriran u središnjoj banci i u Ministarstvu financija oko ministra Borislava Škegre i dr. Marka Škreba. Kako se sve više i više govori o tome da bi zbog loše gospodarske situacije ta ekipa mogla otići, nije sigurno kako će za šest mjeseci ili za godinu dana izgledati gospodarsko-politička scena u Hrvatskoj, odnosno tko će biti MMF-ov pregovarač. Sad MMF ispituje situaciju u sklopu trogodišnjeg produženog aranžmana, tako se on službeno zove. Stvar je u tome što se Hrvatska ne drži više, pokušavajući da se spasi što se spasiti da, ne drži više onih mjera koje su zadane tim aranžmanom, a istodobno ne povlači kredite koje joj je MMF stavio na raspolaganje. Tako da je situacija sasvim otvorena. (BBC) 010253 MET apr 98