ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Njemački književnik Heinrich Boell komunikativan je i kontroverzan autor koji je 70-tih godina u njemačkoj javnosti "podigao" mnogo prašine. Njegovo književno stvaralaštvo postiže krunu javnoga priznanja
1972. godine kada Boell dobiva Nobelovu nagradu i pridružuje se nizu njemačkih književnika koji su u našemu stoljeću bili laureati ove najutjecajnije književne nagrade u svijetu. Te je podatke, uz ostalo, u večerašnjem predavanju iznio prof. dr. Viktor Žmagač, ugledni zagrebački germanist, govoreći o stvaralaštvu ovoga velikana suvremene njemačke književnosti.
ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Njemački književnik Heinrich Boell
komunikativan je i kontroverzan autor koji je 70-tih godina u
njemačkoj javnosti "podigao" mnogo prašine. Njegovo književno
stvaralaštvo postiže krunu javnoga priznanja 1972. godine kada
Boell dobiva Nobelovu nagradu i pridružuje se nizu njemačkih
književnika koji su u našemu stoljeću bili laureati ove
najutjecajnije književne nagrade u svijetu. Te je podatke, uz
ostalo, u večerašnjem predavanju iznio prof. dr. Viktor Žmagač,
ugledni zagrebački germanist, govoreći o stvaralaštvu ovoga
velikana suvremene njemačke književnosti. #L#
Predavanje je održano u Goethe inistitutu u Zagrebu i popraćeno je
dokumentarnom izložbom "Heinrich Boell - život i djelo" što su je u
povodu obilježavanja 80-godišnjice Boellova rođenja osmislili i
ostvarili Zaklada "Heinrich Boell" i Goethe institut iz
Muenchena.
Za razumijevanje književnoga stvaralaštva ovoga autora, rekao je
prof. Žmagač, bitna su tri pojma: Heinrich Boell bio je non-
konformist, moralist i katolički, tj. kršćanski mistik. U
književnosti se Boell pojavljuje 1947. godine, a to je i godina u
kojoj Sartre objavaljuje raspravu "Što je to književnost?" I Boell,
u skladu sa Sartreovim stajalištima o tome što je dobra
književnost, želi biti angažirani pisac koji publici "govori" o
životu sa svoga motrišta. No, istaknuo je Žmegač, Boella uvijek
"prate" i neki od prividnih paradoksa, poput onoga da je bio
angažirani kršćanin, ali često u sukobu sa službenom crkvom. I u
književnom se smislu, ustvrdio je Žmagač, kod njega uočava prividni
paradoks, tj. dok je Boell tvrdio da je kratka priča za njega
najsavršenija književna vrsta, stalno je težio pisanju romana.
Činjenica da Boella koji uvijek polazi od kršćanskoga moralizma
možemo proglasiti jednim od najboljih njemačkih humorista, još je
jedan od prividnih paradoksa na koje je ukazao predavač.
Govoreći o autorovim djelima, Žmegač je rekao da je prvo Boellovo
stvaralačko razdoblje obilježeno kratkim pričama, u kojima su svi
likovi non-konformisti koji misle drukčije od potrošačkoga društva
u kojemu žive, poput junaka priče "Na mostu".
Po Žmegaču, vrhunci su Boellova stvaralaštva srednjega razdoblja
romani "Biljar u pola 10", "Pogledi jednog klauna" i "Grupni
portert s damom".
Posljednja su djela Heinricha Boella, ocijenio je Žmegač, izrazito
eksplicitno formulirana i u njima je gotovo izbrisana razlika
između fikcionalnih i nefikcionalnih tekstova. Po mišljenu
predavača, Boell neće biti zapamćen po tom dijelu stvaralaštva, ali
će njegov anagažman sigurno ostati u onom dijelu koji je implicitan
književnoj literaturi.
(Hina) ip mi
312318 MET mar 98