US THE WASH. POST 30. III. SRPSKI MEDIJI O KOSOVU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 30. III. 1998. Srpska javnost bjesni na Sjedinjene Države i sve koji istražuju poteze na Kosovu "Kad je nedavno nasilje potreslo Kosovo, srpski su zakonodavci sagnuli glave u znak sjećanja na četiri mrtva srpska policajca koji su stradali na dužnosti. Barem 16 Albanaca također je poginulo, ali parlament je to zanemario", piše Lee Hockstader. "Male neovisne beogradske novine 'Danas' pravodobno su zabilježile događaj uz neupadljivi naslov: 'Minuta šutnje samo za policajce'. Tada su počele prijetnje smrću. Neki je čovjek poslao faks u kojem prijeti da će svoje nezadovoljstvo naslovom pokazati posjetom redakciji dotičnih novina u društvu s automatskim oružjem. Drugi je obavijestio urednika da će 'sljedeća minuta šutnje biti za vas'. To je zabrinulo direktore 'Danasa', čiji su džepovi toliko šuplji da nisu isplatili novinare od prosinca. Zamisao o unajmljivanju tjelesnog čuvara spada u fantastiku. Međutim, ta reakcija nije potpuno iznenadila. Kriza na Kosovu oslobodila je rastuću plimu ekstremnog srpskog nacionalizma i etničke mržnje. Jetkost javne retorike u Beogradu te teškoće onih koji misle drukčije podsjećaju na prevladavajuće političko raspoloženje za vrijeme katastrofalnih ratova u Hrvatskoj i Bosni. 'Mnogo Srba odraslo je s mitom o Kosovu te ne žele čuti ništa drugo', izjavio je izdavač 'Danasa' Dušan Simić. 'Ono što znaju jest da je srpska nacija tamo rođena te da ne bi smjeli odustati od zemlje svojih predaka. (...) Zapadne prijetnje sankcijama protiv Jugoslavije razbjesnile su Srbe, čije je anemično gospodarstvo već iscrpljeno sankcijama koje su ostale, djelomično zbog neuspjeha u dokončavanju represije na Kosovu. U razgovoru s raznim ljudima u Beogradu često se čuju pritužbe, i to ne samo od odanih nacionalista, kako svijet, a posebice Sjedinjene Države, nepošteno izdvajaju i viktimiziraju Srbe. Elektronski mediji koje nadzire država dijele dnevnu dozu iskrivljavanja činjenica te rasističkog otrova usmjerenog protiv Albanaca na Kosovu te drugih koje smatraju neprijateljima - Bosne, Turske, Njemačke, Hrvatske, Albanije. Mnogo se prostora posvećuje demoniziranju i dehumaniziranju Albanaca, koji su, prema jednom naslovu, zaokupljeni prolijevanjem 'kršćanske krvi'. Oni koji u medijima nude drukčiju sliku riskiraju osvete. Dva mjeseca prije događaja na Kosovu, novine 'Naša Borba' pretrpjele su gnjev čitatelja zbog toga što su albanskim studentima s Kosova, koji su mirno prosvjedovali protiv vlade koja ih je ipak premlatila, dodijelili nagradu za toleranciju. 'Dobili smo 30 pisama, sva su izražavala kritike', kaže urednik novina Ivan Mrđen. 'Govorila su da Albanci nisu tolerantni, da su separatisti. Tako možete vidjeti da netolerancija ovdje čini veći dio javnog mnijenja. Državni su nas mediji napali. Napali su nas i intelektualci.' Utjecaj službenih medija na javno mnijenje ostaje snažan, unatoč rađanju šačice neovisnih publikacija te agresivno nestranačke radijske mreže. Nekoliko novina koje su pokušale predstaviti nešto nalik na uravnoteženi izvještaj o krvoproliću na Kosovu dovučeni su u policiju po nalogu državnog tužitelja. Njihov je prijestup, rečeno je, bio u tome što su pisali o 'Albancima' koji su stradali u policijskim napadima. Srbi koji provode zakon kažu da je pravilno nazvati ih 'teroristima' - čak i žene, djecu i starije. Nekoliko urednika tu epizodu smatra obeshrabrujućim povratkom na rane stupnjeve rata u Hrvatskoj 1991. U to vrijeme Miloševićeva je vlada inzistirala da novine o srpskom neprijatelju ne pišu kao o hrvatskoj vojsci već kao o 'ustaškim vojnim formacijama'. (...) 'Nijedna politička strana nema racionalno i tolerantno stajalište o Kosovu', izjavio je Novak Pribičević, umirovljeni jugoslavenski diplomat te nekadašnji veleposlanik u Albaniji. 'Svi računaju da bi to značilo gubitak glasova u srpskoj zajednici.' Milošević je svjestan političkih rizika koje nosi pregovaranje o statusu Kosova. Pazi da se ne odsječe od nacionalista te je prošli tjedan pozvao najekstremnije od njih, radikalnu stranku Vojislava Šešelja, da preuzmu 15 od 36 ministarskih mjesta u srpskoj vladi. Odluka će gotovo sigurno ojačati ekstremizam. Šešelj traži deportaciju svih Albanaca koji su nelojalni prema Srbiji. (...) U eseju za esejom djela 'Geopolitička stvarnost Srba' iz 1997., Srbija se opisuje kao zemlja koja se nalazi pod međunarodnom opsadom, žrtva urote islamskih fanatika i njihovih zapadnih, posebice američkih, sponzora. Takva stajališta te lagano mirenje s propagandom Miloševićeva poretka odražava snažno udaljavanje Beograda od glavne struje europske misli, kažu analitičari. (...)" 310342 MET mar 98