FAZ - SLOVENIJA I EU - 28. III.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 28. III. 1998. Slovenija u predsoblju "Idućega tjedna Europska će unije započeti formalne pregovore s Češkom Republikom, Poljskom, Estonijom, Mađarskom, Ciprom i Slovenijom o njihovu pristupu. Slovenija se može osjećati kao kandidat za EU prvoga reda. Ima dobre izglede da prva prođe kroz cilj. Mala zemlja 'na sunčanoj strani Alpa' gospodarski se vrlo pozitivno razvija. G. 1997. postigla je brutto društveni proizvod po stanovniku od 60 posto prosjeka EU-a. Njezin proračunski manjak je ispod 1 posto, gospodarski bi se rast ove godine mogao povećati za tri do četiri posto. Inozemni dugovi i devizne pričuve su otprilike u ravnoteži, bilanca uspjeha je izjednačena. Inflacija iznosi devet posto, stopa nezaposlenosti je prema metodi Međunarodne organizacije rada oko sedam, po slovenskoj statistici 14 posto. Vlada poduzima sve kako bi te brojke snizila. Ukupna gospodarska aktiva ipak nije jedina presudna za prijam u EU. U 'pristupnom stručnom mišljenju' bruxelleskog povjerenstva upozorava se na neko kamenje smutnje. U Sloveniju dotječe premalo inozemnog kapitala. Povezivanje s konglomeratima u državnom vlasništvu u sektoru energije i telekomunikacija, kao i bankarstva, sporo napreduje. Gotovo isključivo preferiranje domaćih ljudi u privatizaciji pogona pridonosi prije paralizi nego dinamiziranju strukturnih promjena. Iza toga stoji strah raširen među dvomilijunskim stanovništvom da bi 1991. izborena nezavisnost mogla biti minirana gospodarskim instrumentima. Mnogostrukim restrikcijama koje bi trebale spriječiti 'rasprodaju domovine' nedostatak je što je moć raspolaganja i odlučivanja uvelike ostala u rukama onih koji rukom pod ruku rade s političkom elitom koja s novim sustavom nastupa pod novim bojama i što se čak pokadšto ponašaju kao novi vlasnici. Osim toga, tisuće naloga za reprivatizaciju 'nacionalizirane' imovine dugo čeka odluku. Naslijeđe komunističkog režima čeka rješenje i povrat bivšim vlasnicima, a time i uklanjanje nepravde. Kako izoštriti osjećaj za to kad slovensko vodstvo, kojemu se ipak ne može poreći djelomična svijest o nepravdi, šutke prihvaća oklijevanja i odugovlačenja? Kako pomoći pravdi ako interesna zajednica čuvara i dalje postojeće državne imovine od novih vlasnika nekadašnje društvene imovine, od upravitelja fondova, od političkih snaga, od daleke ljevice do krajnje desnice i od osobno kao i ideologijski povezanih medija pravi frontu protiv navodne 'ponovne feudalizacije' vlasničkih odnosa? Osim Katoličke crkve čiji pismeni zahtjev za povratom ustavni sud vrijeđa, i povijesne obitelji moraju kao šifre biti uz političke igre. Njihovo je ime stigmatizirano, postupak s njihovim zahtjevom opravdava prigovor o diskriminaciji. Pomoć općevažećem pravu u Sloveniji je velika zadaća na koju su se vladajući u Ljubljani obvezali Europskoj uniji. Integraciji strategije, nedavno predočenoj od EU, koja u prvi plan postavlja gospodarstvo, očito se protivi tromost stanovitih parlamentarnih snaga svih tabora kao i očita nesposobnost koalicije trojice da raščisti sama sa sobom. Vlada se stalno sukobljava s ljubomorom sebičnjaka, gubi se u uravnotežavanju interesnih skupina. Umjesto opomena izvana, zemlja bi se morala dalje otvarati ili poslušati otvorena upozorenja na nedostatke u demokratizaciji i liberalizaciji kakve je primjerice prošle godine dalo američko ministarstvo vanjskih poslova da Ljubljana rasipa dragocjenu energiju. Među prvenstvene zadaće ide opuštanje u odnosima s Italijom, raščišćavanje prijepornih pitanja s Austrijom - kao s oba susjeda koji će sudjelovati u ratifikaciji prijama Slovenije. Mnoga pitanja u odnosu s Hrvatskom, s kojom će Slovenija jednom i za neko vrijeme predstavljati vanjsku granicu EU-a, još čekaju odgovor iz kojih će unija moći saznati da si s prijamom Slovenije neće natovariti neke nove susjedske ili čak granične sukobe na Balkanu. Bitni rezultati se u tomu do sada nisu pokazali. Klimi pregovaranja s Bruxellesom moglo bi malo pridonijeti što po svaku cijenu trebaju biti poslane 'stare snage' utjelovljene u političkom ektremistu Jelinčiču, u odbor za kontakte sa slovenskom skupinom Europskog parlamenta. Time odgovorni u Ljubljani pokazuju malo tankoćutnosti - i prema unutra i prema van. Ako vlada i parlament dopuste da se pozitivna slika Slovenije kakvu bi trebao upoznati svijet pomuti nejasnim trenutnim snimkama, zemlja bi ipak u euroatlantskom procesu približavanja mogla zaostati iza drugih kandidata za EU - zaključuje Reinhard Olt. 300336 MET mar 98