FRANCUSKA-LE POINT BR. 1332 O MAKEDONIJI

FRANCUSKA LE POINT Br.1332 Makedonija, tjeskoban zajednički život O stanju u Makedoniji izvješćuje Yves Cornu. Iz napisa izdvajamo: "Makedonski Slaveni i Albanci imaju tako malo zajedničkoga da se čak ne slažu ni oko njihova broja u toj zemlji. Albanska manjina koja ima vrlo velik natalitet, drži da preko četrdeset posto od 2,1 milijuna stanovnika čine Albanci, dok prema vladinim izvorima, ona čini tek četvrtinu pučanstva. Mješoviti brakovi, međutim, ne mogu objasniti te razlike u prosudbi. Jedan je strani diplomat brojio djecu koja su 1996. bila rođena iz mješovitih brakova: bilo ih je samo trinaest. U najsiromašnijoj od republika bivše Jugoslavije, svatko vuče na svoju stranu, a da nitko i ne pomišlja da dokrajči neku vrstu apartheida u kojemu svatko ima koristi. Albanci koji su u većini na zapadu, uz granicu s Albanijom i Kosovom, zapravo susreću svoje sunarodnjake samo na tržnici, u vojsci i u... vladi. Savez koji su osnovali bivši komunisti, sada socijaldemokrati, obuhvaća zapravo petoricu ministara Albanaca, no to ne utječe na smanjenje zahtjeva među članstvom. Običan ih čovjek optužuje da su dušu prodali vragu i upozorava na manipulacije vlasti koja 'brka integraciju i asimilaciju'. Jedina jugoslavenska republika koja je svoju neovisnost stekla bez ijednog ispaljenog metka, Makedonija je svjesna da bi se ta sloboda, do koje se došlo bez pretjeranog oduševljenja, skupo mogla platiti. 'Nekada se takvi sukobi nisu mogli ni zamisliti jer je Tito sve prekrivao svojim plaštom lakrdijaša, ali danas se pojavljuju problemi', kaže jedan promatrač. Prošlog se ljeta otkrilo stvarno stanje kada su gradonačelnici Tetova i Gostivara odlučili da na koplje na gradskoj vijećnici objese albanske boje, crvenu zastavu s dvoglavim orlom. Odgovor redarstvenih snaga bio je grozan, 'pravi pogrom', prisjeća se jedan od svjedoka. (...) Tu je i jezično pitanje. U doba bivše federacije, mladi su Albanci na sveučilištu u Prištini, glavnom gradu Kosova, mogli studirati na svome jeziku. Od tada se nastava na albanskom provodila samo do mature, a oni koji su htjeli ići dalje, morali su se školovati na makedonskom. Njihovi su zahtjevi stari koliko i Makedonija, ali još uvijek nisu ispunjeni. Barem ne službeno. Godine 1994. otvoreno je gusarsko sveučilište u Tetovu, po uzoru na ono u Skoplju, ali s nastavom na jeziku većinske zajednice. 'U početku su nas vlasti pokušavale zastrašiti upadima policije, no ove godine imamo potpun mir, priznaje rektor Fadil Sulejmani. U stvari, vlada nas ne želi priznati kako ne bi morala promijeniti odluku, ali se nadam da ćemo nakon izbora za parlament u listopadu to pravno urediti.' I to je jedna od dražesti Balkana: taj ponor koji, više nego drugdje, dijeli riječi od djela, taj, makar i šepav, osjećaj za nagodbu zbog kojih se najgore uvijek dade izbjeći. Za postojanje 'velike Albanije' nema razloga, kao ni 'velike Hrvatske' ili 'velike Srbije' koje su zastarjele, što priznaje i Arben Dzaferi koji se do jučer za nju zauzimao. Iako on i dalje traži za Albance status 'konstitutivnog' naroda, poput Makedonaca - Slavena, vođa DPA, najradikalnije albanske stranke, ne dovodi u pitanje republičke granice i odbacuje sve načine osim političkih. 'No nama treba međunarodno posredovanje, kaže on, jer nijedan se sukob u bivšoj Jugoslaviji nikada nije riješio bez posredovanja sa strane'. To je umjeren govor za čelnika koji je poznat kao ekstremist, a koji proizlazi iz dvostruke svijesti. One makedonskog Albanca koji su, iako frustrirani, bogatiji od svojih rođaka u Albaniji, i slobodniji od braće na Kosovu. I Dzaferijeve i drugih čelnika iz DPA koji više ne uživaju potporu Tirane otkako je prošle godine Fatos Nano zamijenio Salija Berishu na čelu vlade. (...) Ako pobijedi na izborima u listopadu, VMRO, glavna oporbena stranka, morat će ublažiti ta nacionalistička hvalisanja, inače će opet zavaditi zemlju s Grčkom i Srbijom. Treba se nadati da će predsjednik republike koji će sljedeće godine naslijediti osamdesetogodišnjeg Kiru Gligorova, biti isto tako nadaren i moći održavati ravnotežu u zemlji koja je raznovrsna kao i njezino ime koje, prema 'Petit Robertu' u razgovornom jeziku označava 'nejednoliku mješavinu'". 300329 MET mar 98