VEČERNJI LIST-BOSNA...-KRUŠELJ-30-3

VEČERNJI LIST 30. III. 1998. Bosna briše Hercegovinu "Možda bi onima koji malo sporije uočavaju što se zbiva na susjednim nam bosanskohercegovačkim prostorima korisno bilo proučiti najnoviju inicijativu bošnjačkih ekstremista okupljenih oko sarajevskog 'Ljiljana'. Uz uobičajenu 'rafalnu paljbu' po predsjedniku Tuđmanu i Hrvatima, koja je odavno poprimila histerične razmjere, posebno je mjesto dobio, naime, prijedlog dr. Mehe Bašića za promjenu inema Republike Bosne i Hercegovine. Novo bi ime te države bilo samo 'Bosna', dok bi ono 'i Hercegovina' trebalo 'premjestiti u historijski arhiv'", prenosi Željko Krušelj u uvodu kolumne 'Politički koloplet'. Krušelj izdvaja i Bašićevu argumenaciju i najindikativnijim drži tvrdnju "da je 'toponim Hercegovina korišten u svrhu državotvorne disolucije Republike Bosne i Hercegovine", ocjenu da je i znatna "razlika u veličini, broju stanovnika i prirodnim bogatstvima između ta dva toponima, sve na štetu ono drugog dijela 'sporne' sintagme. (...) I, kao šećer na kraju, zašto uopće prihvatiti sadašnji naziv države ako ga je službeno priznao, točnije oktroirao, Bečki dvor tijekom četrdesetogodišnje austro-ugarske vladavine", navodi Krušelj i komentira: "Dakako, glavni razlog najavi inicijative za mijenjanja naziva Bosne i Hercegovine nije ni u veličini, ni u semantičkim zavrzlamama mrskog okupatora, nego u jednostavnoj činjenici da sadašnji naziv ukazuje na povijesno i etničko naslijeđe te države. Bosna i Hercegovina nije jedinstveni prostor, ali su je istom državnopravnom cjelinom učinila turska osvajanja, dok je Dvojna Monarhija samo ozakonila zatečeno stanje". U nastavku Krušelj podsjeća da je Hercegovina u srednjem vijeku "bila dio hrvatskoga kraljevstva" i "potpuno odvojena od Bosne, iako je i potonja uglavnom bila u vazalnom odnosu prema ugarsko-hrvatskim vladarima", a o vladavini Turaka piše: "Iako su četiri stoljeća turske vladavine postupno mijenjala i demografsku sliku toga prostora, neprijeporno je da je katoličko i pravoslavno stanovništvo, koje je u prošlome stoljeću prihvatilo hrvatsko i srpsko određenje, zadržalo znatnu brojčanu prevagu nad onim muslimanskim. Bošnjački ideolozi u pokušaju brisanja povijesnog naslijeđa pokušavaju umanjiti i podatak da su i Turci taj prostor smatrali posebnom teritorijalnom cjelinom, nazvavši ga Hercegovačkim sandžakom. 'Ljiljanovim' ultranacionalnim romantičarima danas najviše smeta činjenica da je Hercegovina, i zapadna i istočna, svaka na svoj način, bila i ostala glavna brana bošnjačkom centralizmu i integralizmu. Zato to 'strano tijelo' pokušavaju što prije ukloniti sa svih političkih zemljovida", zaključuje nakon svega Krušelj. 300324 MET mar 98