ŠVICARSKA 26. III. NZZ: NATO NESPREMAN ZA PROTEKTORAT NA KOSOVU

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 26. III. 1998. Nova batina ili mrkva za Miloševića? Pitanje hoće li Milošević popustiti zbog mrkve ili zbog batine staro je koliko i rat na području bivše Jugoslavije, upozorava novinar. "Međunarodna kontaktna skupina došla je do zaključka da zasad ne treba uvoditi sankcije protiv Savezne Republike Jugoslavije budući da u Beogradu ima naznaka za moguću susretljivost. Pitanje hoće li predsjednik Milošević prije popustiti pod utjecajem veće mrkve ili veće batine staro je koliko i sam sukob na području Jugoslavije. Doduše, to se odnosi i na suprotstavljene interese i na posljedičnu nesposobnost djelovanja takozvane međunarodne zajednice. Od početka raspada Jugoslavije 1991. izrečene su bezbrojne prijetnje nakon kojih su slijedila neodlučna djela ili se nije događalo ništa. Rokovi su istjecali, a postavljeni zahtjevi nisu ispunjavani. Činjenica je da gospodarski embargo, koji su Ujedinjeni narodi u svibnju 1992. uveli protiv Jugoslavije, nije postigao postavljeni cilj. Pokazalo se da su Miloševiću nacionalni interesi važniji od ekonomskih. Stoga je dopustio da zemlja potone u gospodarsku katastrofu. Blagostanje stanovništva ne zanima ga. Vojni cilj sankcija - dokončanje rata u Bosni i Hercegovini - postignut je tek nakon nekoliko godina. Beograd je tek u ljeto 1994. pokazao spremnost na ispravak svoje politike prema bosanskim Srbima. Pritom valja napomenuti da presudnu ulogu u preokretu nisu zapravo imale sankcije već spoznaja da Srbi nakon promijenjenog odnosa vojnih snaga ne mogu više dobiti rat. Jalova je bila i nada u smjenu vlasti u Srbiji nakon uvođenja sankcija. Postignut je upravo suprotan učinak: Milošević je uspio učvrstiti svoju poziciju, igrajući na nacionalnu kartu. Jugoslavija je ostala izolirana i nakon suspenzije sankcija u znak nagrade za potpisivaje Daytonskog sporazuma. Naime, zadržan je takozvani vanjski zid sankcija budući da je jedan od uvjeta za ponovni prijam Jugoslavije u međunarodne političke i financijske institucije, a time i za odobravanje hitno potrebne financijske pomoći, bila upravo promjena politike prema Kosovu. No, ta politika do sada nije promijenjena, a suspenzija embarga također nije utjecala na promjenu mišljenja u Jugoslaviji. Nitko u NATO-u nije pak spreman vojno intervenirati na Kosovu i time stvoriti drugi međunarodni protektorat (prvi je uspostavljen u Bosni). Prijam ultranacionalista Šešelja u srpsku vladu vrlo jasno pokazuje kakve poteze Milošević namjerava povući na Kosovu i što misli o prijedlozima Zapada. Pođemo li od pretpostavke da je demokratizacija Srbije najvažnija pretpostavka za smanjivanje napetosti na Kosovu, zaključit ćemo da sva znamenja na Kosovu uistinu predskazuju oluju - posebno ako se prisjetimo da i demokratska oporba u osnovi podupire tvrd stav Beograda prema kosovskom pitanju. Iako će uskoro - sukladno očekivanjima - započeti srpsko-albanski razgovori, i dalje nema odgovora na odlučujuće pitanje - kako prisiliti sukobljene strane na kompromis budući da su njihove pozicije suprotne. To se u prvom redu odnosi na srpsku stranu koja svaki znak popuštanja smatra nacionalnom izdajom. Jednoglasni zahtjev Zapada za obnovom nekadašnje autonomije podrazumijeva iz srpske perspektive gubitak Kosova. Za Albance bi pak kompromisno rješenje moglo obuhvatiti federalizaciju ili konfederalizaciju Savezne Republike Jugoslavije, koja bi se u tom slučaju sastojala od najmanje tri republike - Srbije, Crne Gore i Kosova. No, srpsko vodstvo odbija taj prijedlog. Grčevito inzistiranje Beograda na rješavanju kosovskog problema u okviru Srbije - a ne u okviru Jugoslavije - nije puki slučaj. Sve zapadne sile odbijaju albanski zahtjev za nezavisnošću Kosova, a time i raspad jedne od pet država, nastalih nakon propasti bivše Jugoslavije - iako je nesumnjivo moguće upitati zašto bi Albancima trebalo uskratiti pravo na samoodređenje. Doduše, promjene granica ne bi samo stvorile opasan presedan na Balkanu već bi ugrozile i temelje Daytonskog sporazuma, koji inzistira na jedinstvenoj bosanskoj državi, i dovele u pitanje još krajnje krhak poslijeratni poredak na području bivše Jugoslavije", upozorava novinar. 270501 MET mar 98