FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BELGIJA-LE SOIR OD 25.3.98. KOSOVO

BELGIJA LE SOIR 25. III. 1998. Diplomatski balet u četiri točke "Dan D za Kosovo. I za međunarodnu povezanost na Balkanu. U srijedu će u Bonnu šefovi diplomacija šesterih zemalja članica kontaktne skupine za bivšu Jugoslaviju - SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i Italija - govoriti o eksplozivnom stanju u srbijanskoj pokrajini s albanskom većinom. Podsjetimo ukratko. 1. Kakvi su zahtjevi kontaktne skupine? Od Srba se traži da prekinu s uporabom nasilja, a na političkom planu da pobunjenoj pokrajini daju visok stupanj autonomije. Od Albanaca se traži da osude 'terorističke' akcije Oslobodilačke vojske Kosova i napuste nade o neovisnosti. Od obojih se traži da odmah počnu bezuvjetni dijalog. Uz strano posredovanje? Po mogućnosti: Beograd se tomu protivi, ali bi mogao ublažiti svoje stajalište bude li zadaća Felipea Gonzaleza, kojega je imenovao OESS, stavljena u širi okvir; Albanci to zahtijevaju, ali bi mogli čekati drugi krug pregovora. U kakav okvir? Vrsta autonomije kakvu je dao Tito 1974. može biti orijentir. Srpski prijedlog koji je ograničen na prosvjetne slobode drži se previše skučenim, a albanski prijedlog o republici koja bi bila jednaka Srbiji i Crnoj Gori smatra se preuranjenim. Sigurno je: sve se mora urediti unutar jugoslavenske federacije. Pravnim načelom poštivanja granica vodilo se također u rješavanju kriza u Hrvatskoj i Bosni. 2. Ima li sloge unutar kontaktne skupine? O važnim pitanjima - odlučnost prema Beogradu, neprihvaćanje albanske neovisnosti, neodrživost statusa quo - da. No, osim nekih ruskih ograničenja, sve su sudionice poduprle odluke s londonskog susreta na vrhu. Naprotiv, mišljenja se razlikuju čim je riječ o djelotvornoj snazi zajedničke strategije. SAD koji odlučno podupire Velika Britanija - 'iračka bojišnica' kako s ironijom kažu neki - misli da potezi koje je učinio Beograd nisu dovoljni i da treba pojačati pritisak uvođenjem novih mjera odmazde. Francuska i Njemačka čiji su ministri vanjskih poslova Hubert Vedrine i Klaus Kinkel nedavno bili na licu mjesta, misle da je postignut stvarni napredak i da je provedba odluke o sankcijama za sada dovoljna prijetnja. Napokon, Rusija je, kao i jučer u Bosni, najbliža srpskom stajalištu. Ona se protivi internacionalizaciji problema koji ocjenjuje kao 'unutarnju stvar' Jugoslavije. 3. Kakva su stajališta glavnih sudionika? Iako još nisu razgovarali, suprotni tabori jedva primjetljivo pokazuju znake otvaranja kao dokaz dobre volje. Beograd tvrdi da je povukao svoje postrojbe za posebnu namjenu i da je ostavio samo redovne redarstvene snage. Upravljeni su pozivi na dijalog i vladino je izaslanstvo jučer stiglo u Prištinu kako bi se - uzalud - susrelo s albanskim čelnicima. 'Predsjednik' Ibrahim Rugova koji je ojačan 'tajnim' izborima ovog vikenda, obustavio je sastavljanje izaslanstva koje je trebalo pregovarati s vlastima. Odsada on ne želi govoriti o svome cilju - neovisnosti Kosova. Sporazum o povratku albanskih učenika u škole prvi je konkretan korak u tom smirivanju. Ipak, prosvjedi srbijanskih studenata i prijeteća priopćenja OVK-a pokazuju da je utjecaj ekstremista i dalje golem. 4. Kakvo je stajalište susjednih država? Dati su mudri poticaji. Bugarski prijedlog zajedničke izjave prihvatile su Rumunjska, Turska, Grčka, Makedonija i Albanija, a onda su se iste zemlje složile da iznesu prijedlog o 'snagama za brzo djelovanje' na Balkanu koje bi se mogle suprotstaviti kriznim stanjima. Zadaćama sigurnosti i stabilnosti pridružuje se napast gospodarskih posljedica novog embarga protiv Beograda. Poziv svih država s tog područja u Bonn - uključujući Sloveniju i Mađarsku - pokazuje da se velike sile ozbiljno brinu. UN je već dao načelni pristanak produljenju mandata plavih kaciga kao preventivnih snaga u Makedoniji. Makedonija je pravi barometar za vrijeme na Balkanu, zaključuje britanski stručnjak iz kontaktne skupine; sve dok je ona pošteđena, kriza se ograničava na poslijejugoslavenske razmjere. Ako i ona bude uvučena u oluju, nastupit će scenarij balkanskog rata. Razlika je velika...", piše Edouard van Velthem. 260114 MET mar 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙