ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Na koji način riješiti sukob javnog i osobnog interesa za vrijeme obavljanja državne dužnosti, je li Ustavom dozvoljeno dužnosnicima uskraćivati pravo na dionice ili vlasničke udjele. Mora li izjava o
imovinskom stanju prilikom stupanja na dužnost biti javna, samo su neka od pitanja koja su se čula za vrijeme današnje rasprave o Prijedlogu zakona o obvezama i pravima dužnosnika u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Većina zastupnika smatra da se s izabranim dužnosnicima, kao što su zastupnici, ne mogu izjednačavati imenovani, primjerice ministri.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Na koji način riješiti sukob javnog i
osobnog interesa za vrijeme obavljanja državne dužnosti, je li
Ustavom dozvoljeno dužnosnicima uskraćivati pravo na dionice ili
vlasničke udjele. Mora li izjava o imovinskom stanju prilikom
stupanja na dužnost biti javna, samo su neka od pitanja koja su se
čula za vrijeme današnje rasprave o Prijedlogu zakona o obvezama i
pravima dužnosnika u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora.
Većina zastupnika smatra da se s izabranim dužnosnicima, kao što su
zastupnici, ne mogu izjednačavati imenovani, primjerice ministri.
#L#
Hrvatska seljačka stranka, kazao je Luka Trconić, neće podržati
predloženi tekst. Upozorio je da su javni interes i opći probitak
ugroženi 'stampedom' privatnog interesa. Kazavši kako bi bilo
pravedno znati imovinski status dužnosnika još od 1990., zauzeo se
za retroaktivnost zakona. Usprotivivši se izjednačavanju
imenovanih i izabranih dužnosnika, predložio je da se za te dvije
skupine izrade posebni kriteriji. HSS drži kako dužnosnici, a
posebice saborski zastupnici, ne mogu biti članovi u upravnim i
nadzornim odborima.
Klub zastupnika HDZ-a podupire prijedlog zakona, jer prijeko
potrebnim smatra što prije riješiti mogući sukob privatnog i javnog
interesa. Smiljko Sokol, koji je govorio u ime kluba, suglasio se
kako načelno nije prihvatljivo da se u jednom zakonu pokuša
riješiti ukupnost obveza i prava svih državnih dužnosnika. Ne mogu
se izjednačiti prava i obveze dužnosnika koji po Ustavu imaju
različiti položaj, poput predsjednika Republike i saborskih
zastupnika koji su izabrani te članova Vlade koji su imenovani.
Članstvo dužnosnika u upravnim i nadzornim odborima mora biti
dostupno javnosti kao i sva primanja za sve poslove koje obavljaju,
kazao je Sokol, izrazivši uvjerenje da se uz doradu do drugog
saborskog čitanja može postići suglasje oko predloženog zakona.
Snježana Biga-Friganović (u ime kluba SDP-a) pak drži kako je
zakonski prijedlog u najvećem dijelu neprihvatljiv i nejasan te da
ga nije moguće poboljšati i uputiti u drugo čitanje. SDP zamjera
nedostatak odredbi o javnoj kontroli imovine dužnosnika u
proteklih osam godina. Biga-Friganović se usprotivila mogućnosti
članstva dužnosnika u upravnim i nadzornim odborima. Složila se da
plaće dužnosnika nisu u skladu s odgovornostima, ali je upozorila
na izuzetno teško socijalno i gospodarsko stanje i veliki broj
siromašnih. Iz tog razloga predložila je da se pričeka s povećanjem
plaća te s uvođenjem dužnosničkih rezidencija.
Dražen Budiša u ime kluba (HSLS-a) pak, kao i Smiljko Sokol, drži da
uz sve nedostatke zakon treba uputiti u drugo čitanje, jer će inače
proći još mnogo vremena do donošenja, čime će se nastaviti s
sadašnjom praksom. Upozorivši kako je s donošenjem zakona već
kasno, Budiša je upitao, "zašto smo dopustili da se u proteklih
sedam godina stvori slika u javnosti o cijeloj političkoj klasi kao
o ljudima problematičnog morala, koji su u politici samo zato da bi
se obogatili". Podržao je stav da se iznošenje podataka o
imovinskom stanju dužnosnika odnosi na sve od 1990., kako bi se
zaustavile objede na račun svih dužnosnika. Budiša za razliku od
SDP-a, smatra da dužnosnici trebaju imati veće plaće, ali protiv je
da se u tom slučaju bave još nekim poslom.
Kritiku vladinim službama koje su izradile tekst zakona uputio je
Bosiljko Mišetić (HDZ), kazavši kako su uz dobru volju, sva
predložena rješenja loša, poglavito ona, smije li dužnosnik imati
dionice ili pak udio u privatnim poduzećima. Kada bi bolje
funkcionirala pravna država i sudovi sankcionirali nelegalno
stečeno, predloženi zakon ne bi ni trebalo donositi, zaključio je
Slavko Vukšić (SBHS). Srećko Bijelić (HNS) smatra da zastupnici i
članovi Vlade ne bi trebali biti članovi upravnih i nadzornih
odbora. Ističući da predloženi zakon nosi snažne elemente
antikorupcije Vladimir Šeks (HDZ) kazao je kako su u većini
modernih demokracija izjave dužnosnika o imovini tajne, ali da se
osobno zauzima da u Hrvatskoj to bude javno.
(Hina) ln/sšh mć
251455 MET mar 98