ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Hrvatska svojom aktivnom politikom ne smije davati nikome povoda za pritiske, ali isto tako mora se argumentima suprotstaviti svakom neodmjerenom pritisku, rekao je u srijedu u Zagrebu potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Hrvatska svojom aktivnom politikom ne
smije davati nikome povoda za pritiske, ali isto tako mora se
argumentima suprotstaviti svakom neodmjerenom pritisku, rekao je u
srijedu u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić.#L#
"Aktivnom politikom moramo uklanjati uzroke i posljedice pritisaka
i ne davati nikome povoda za pritiske, a, s druge strane, moramo
biti vrlo čvrsti u argumentiranom otporu svakom neodmjerenom
pritisku koji izravno vrijeđa i narušava dostojanstvo države,
odnosno osobe i institucije Predsjednika Republike", kazao je u
govoru pred Odborom za vanjsku politiku Zastupničkog doma
Hrvatskog državnog sabora ministar Granić.
Dodao je da postoji još jedan oblik pritisaka, a to su oni
uzrokovani nerealnim očekivanjima međunarodne zajednice. To su
pritisci koji nisu sumjerljivi veličini problema i koji stoga
postaju kontraproduktivni (neki aspekti povratka izbjeglica),
zatim pritisci koji ne uviđaju da postoji i treća strana,
primjerice da se smjesta ide na promjene viznog režima s Republikom
Srpskom, pri čemu se ne vidi da je to problem odnosa unutar BiH.
U ovom trenutku pred Hrvatsku su postavljene četiri skupine
zahtjeva, rekao je ministar Granić, a to su Podunavlje, daytonske
obaveze, povratak izbjeglica i prognanika, prihvaćanje uvjeta
postavljenih prigodom prijema RH u Vijeće Europe, posebice u
pogledu elektronskih medija.
Ministar je rekao da je mandat UNTAES-a ocijenjen uspješnim, a da je
po njegovom okončanju došlo do malog zastoja glede sigurnosnog
stanja i provedbe državne politike na lokalnoj razini, ali je Vlada
s tim u svezi donijela niz konkretnih mjera.
"Hrvatska Vlada također će uskoro donijeti osnove procedure
povratka", istaknuo je šef hrvatske diplomacije, te je iznio
određene konkretne brojke.
Trideset i tri tisuće Srba se vratilo, od kojih 19.500 iz SRJ a
12.500 iz Podunavlja u druge dijelove Hrvatske. U hrvatskom
veleposlanstvu u Beogradu postoji 24.900 zahtjeva za povratak, a
postoji i tri do četiri tisuće potencijalnih povratnika iz RS.
"RH ostaje čvrsto na crti da su washingtonski i daytonski sporazumi
temelj opstojnosti BiH, a hrvatska politika u BiH imat će u narednom
razdoblju dva jednako važna temeljna cilja u provedbi Daytona:
regulirati suradnju s BiH i osigurati opstojnost Hrvata u njoj",
naglasio je ministar Granić.
Spomenuo je i ideju predsjednika RH dr. Franje Tuđmana o
demilitarizaciji BiH, kazavši da je to prevencija budućih sukoba i
jamac opstojnosti svih naroda u toj zemlji.
Govoreći o jačanju demokratskih struktura, Granić je rekao da se
mora nastaviti usklađivanje zakona s važećim europskim
standardima, pozdravivši odluku o imenovanju ministricom za
europske integracije Ljerke Mintas-Hodak.
Što se tiče demokratizacije medija, dr. Granić je istaknuo da je
najava raspisivanja frekvencije za neovisni četvrti tv-kanal vrlo
dobro primljena u svijetu.
"Neosporno je da se svi problemi mogu rješavati dijalogom s
međunarodnom zajednicom", istaknuo je ministar, dodavši da je
međunarodna zajednica jasno pokazala želju i volju za dijalogom o
čemu svjedoče, kako je rekao ministar, prošlotjedni posjeti
Zagrebu ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Rusije,
Klausa Kinkela, Huberta Vedrinea i Jevgenija Primakova, te njegov
sastanak s ministarskom trojkom EU u Londonu.
Granić je ponovno potvrdio položaj i idenititet RH kao
srednjoeuropske i sredozemne države s jasnim i nedvojbenim
strategijskim ciljevima - uključivanje u EU i NATO, odnosno u roku
od godine dana otvaranje pregovora oko Sporazuma o suradnji s EU i
pristupanje Partnerstvu za mir, ulazak u CEFTA-u i WTO.
Međutim, kad je riječ o eurointegracijama, Granić je pozvao sve
koji djeluju na javnoj sceni da budu realistični u prosudbi brzine
tih procesa.
RH isto tako ne želi ulaziti u jugoistočne balkanske formalne
asocijacije i ne želi biti integralni dio skupine daytonskih
država, ali će nastaviti s "politikom širenja i učvršćivanja dobrih
odnosa sa svim susjednim zemljama, te sa svim zemljama i partnerima
s kojima ima zajedničke interese", dodao je ministar vanjskih
poslova.
(Hina) maš sv
251344 MET mar 98