BBC - 22. III. RAZGOVOR S JAKOVČIĆEM

BRITANSKI RADIO - BBC 22. III. 1998 U posljednje vrijeme među hrvatskim oporbenim strankama bilo je više pokušaja sklapanja dogovora o međusobnoj suradnji radi zajedničkog nastupa na budućim izborima i mogućeg stvaranja koalicije u slučaju da Hrvatska demokratska zajednica izgubi na izborima. Jedan od najžustrijih zagovornika oporbene suradnje Ivan Jakovčić, predsjednik Istarskog demokratskog sabora, koji je ovih dana boravio u Velikoj Britaniji na svjetskom putovanju i pritom posjetio naše uredništvo. S njim je razgovarao Žarko Vodinelić i prvo ga upitao koliko je, po njegovom mišljenju, moguće da oporba sklopi koaliciju koja bi mogla ozbiljno konkurirati HDZ-u. = Mislim da je opozicija u Hrvatskoj danas izuzetno svjesna svoje situacije i odgovornosti. Naime, zemlja se nalazi u takvoj situaciji da imamo potpuni krah sustava u gospodarstvu, zdravstvu, prosvjeti, a ono što je najgore, sve vrijednosti, kao što su sloboda, moral i dr. dovedene su u pitanje. I zbog toga opozicija je, da tako kažem, osuđena na suradnju. I samo neodgovorna opozicija neće surađivati. Naravno, suradnja, koalicije, nisu jednostavna stvar. Tu svatko zauzima svoje pozicije, svatko pokušava dobiti što je moguće više i štititi svoj interes jer, na kraju krajeva, i to je sve legitimno. Međutim ono što je jako bitno je upravo to da se stvori zajedništvo. I zato sam ja i lansirao nedavno jedan prijedlog formule 1+3+1. Jedan SDP, plus tri - HNS, LS gospodina Gotovca i IDS, plus HSS. Dakle, možda ćete se čuditi u jednom trenutku da socijalna demokracija, liberalna demokracija i kršćanska demokracija mogu zajedno. Mislim da baš trebaju zajedno jer treba obnoviti kompletno hrvatsko društvo. I samo sve tri ključne vrijednosti koje postoje u politici, socijalna demokracija, liberalna demokracija i kršćanska demokracija, zajedno mogu obnoviti zaista hrvatsko društvo. - Oporba je u posljednje vrijeme poznatija po tome što se prepire i svađa oko pitanja međusobne suradnje, nego u tome što nalazi zajednička pitanja koja bi ih ujedinila u političkoj borbi s HDZ- om. Nije li to zapravo loš predznak za eventualnu buduću suradnju i pokušaj koalicije? = Daleko od toga da je sve idealno. Ja bih rekao da je teža situacija ako gledamo sve ono što se zbiva u HDZ-u i u nekim drugim opozicijskim strankama koje su bliže HDZ-u ili možda više nisu ni opozicijske stranke, nego su sestrinske stranke HDZ-a. Moje je mišljenje da ipak odgovornost čelnika ovih pet stranaka koje sam prije nabrojao, dakle SDP-a, LS-a, HNS-a, HSS-a i IDS-a je dovoljno velika da će pronaći formule zajedništva i pobjede nad HDZ-om, inače ćemo biti suodgovorni za razvoj zemlje i za upropaštavanje svih vrijednosti koje Hrvatska ima, suodgovorni s HDZ-om, koji je sve to, neću reći upropastio do kraja, ali doveo u jednu katastrofalnu situaciju. Prema tome bit ćemo suodgovorni ako ne preuzmemo tu odgovornost i ako se ne dogovorimo da pobijedimo HDZ. Ali moramo se i to dogovoriti, jer moguće da nismo baš svi sigurni u tome da treba sada pobijediti HDZ. Jer neki kažu 'Pa nećemo valjda sada mi uzeti na sebe odgovornost kada je upropaštena ekonomija, kad je sve upropašteno. Pa neka se HDZ do kraja saplete u svemu tome i neka nestane s političke scene za par godina'. To može biti jedno rješenje, ali će u međuvremenu bijeda i neimaština biti sve prisutna. Ja sam za ofenzivnu politiku, ja sam za preuzimanje odgovornosti danas i ovdje. - Spominjete sintagmu ofenzivna politika. Predsjednik vodeće oporbene stranka SDP-a Ivica Račan je otprilike rekao kako predviđa kako će ta stranka prije ili kasnije doći na vlast ili metodom izlaska naroda na ulice ili prijevremenim izborima. Kako vi zamišljate da će se de facto oporba izboriti za vlast? = Pa ja želim da se oporba izbori za vlast demokratskim sredstvima. A demokratska sredstva su i demonstracije, na kojima nažalost SDP-a nije bilo sada nedavno u Zagrebu, a ja sam zajedno sa sindikatom Istre i s članovima sindikata Istre i simpatizerima IDS-a bio na kordonima policije u Zagrebu. Sve su to demokratska sredstva i legitimna sredstva. Svaki dan se prosvjeduje po cijelom svijetu, da tako kažem. Prema tome nema nikakvog razloga da se ne prosvjeduje i u Hrvatskoj i mi ćemo vjerojatno s prosvjedima nastaviti. Započeli smo u Puli, prije ovog zagrebačkog prosvjeda, nastavit ćemo sada najvjerojatnije u Labinu, gdje će biti jedan takav prosvjed u IDS- ovoj organizaciji. I mi to smatramo potpuno legitimnim jer ovoj vladi se treba suprotstaviti na sve moguće načine, ali uvijek demokratskim putem. I naravno da će prijevremeni izbori biti nešto sasvim logično, jer HDZ ako se ne odluči ubrzo na izbore, nakon godinu-dvije dana, ja ne znam što će uopće više moći dobiti. - Možemo li se sada usredotočiti na vašu stranku. IDS se zalaže za široku autonomiju Istre. Što vas nuka na takav smjer političkog djelovanja? = To je polazište našeg političkog programa, međutim mi autonomiju ni u jednom trenutku, nikada, nismo doživljavali kao secesionizam ili nešto slično tome, što nam imputira HDZ, koji očito ne poznaje moderno uređene europske države. Autonomija pojedinca, autonomija obitelji, autonomija općine, grada, regije, nešto je sasvim legitimno. Znači to je nešto što znači upravljanje vlastitim resursima, poznavanje svoje sredine. Ako promatrate sve ono što se u Istri zbivalo samo u ovom stoljeću, vidjet ćete da je sasvim normalno da građani Istre danas žele što više upravljati samostalno svojim resursima, a naravno, to žele unutar hrvatske države, jer hrvatska država, ona je naš zajednički okvir svih ljudi koji su danas građani Hrvatske. - Kažete da IDS nije na liniji secesionizma. Tako u svakom slučaju ne misle, kao što ste i sami rekli, vladajući HDZ i predsjednik Tuđman. Poneki vas čak prozivaju i izdajnicima Hrvatske... = To su smušenjaci i smutljivci. - ... da ja dovršim. Kako vi odgovarate na takve optužbe? Naime jesu li pristaše IDS-a, pa onda i većina Istrana uistinu pravi Hrvati koji samo žele proširenu regionalnu vlast, kako bi mogli imati kontrolu nad događajima u svojoj neposrednoj okolini, ili i nešto drugo? = Građani Istre su najlojalniji građani Hrvatske. A sada ću to ja i argumentirati. Prvo, kada je bio referendum za samostalnost Republike Hrvatske, najviši postotak zaokruženih glasačkih listića ZA bio je u Istri. Ali to, naravno, Tuđmana i njegovu ekipu ne zanima, jer njih zanima stvaranje po boljševičkom obrascu novog unutrašnjeg neprijatelja. To je klasični boljševizam, koji gospodin Tuđman iz svojeg očito iskustva iz ranijih godina sada pokušava implementirati i u ovoj vladavini. Drugi moment. Odaziv na mobilizaciju bio je najviši u Istri. Za vrijeme Oluje i prije toga. Najdiscipliniraniji građani Hrvatske u tom smislu su bili upravo građani Istre. Moj kolega potpredsjednik IDS-a gospodin Damir Kajin, saborski zastupnik i predsjednik skupštine Županije istarske, bio je običan vojnik za vrijeme Oluje. Nije eskivirao mobilizaciju, a mogao je, ali nije. Niz drugih kolega koji su predsjednici IDS-a po podružnicama, svi su oni bili mobilizirani. I HDZ-ovci, to mi znamo u Istri vrlo dobro, u to vrijeme kada je bila mobilizacija za Oluju, inače mobilizacija, skrivali su se, bježali su u Italiju i drugdje. I to građani Istri vrlo dobro znaju. - Ako tražite široku autonomiju za Istru, pretpostavljam da ste i zato da autonomiju dobiju i drugi krajevi Hrvatske. Kako to zamišljate, možda kao neku federaciju, s regijama kao političkim subjektima? = Pa ja volim uzeti kao primjer Austriju, Španjolsku, Italiju. Zemlje koje imaju jedan odgovarajući stupanj razvijenog regionalizma i tako da nisu sve regije, nemaju sve regije isti stupanj regionalne samouprave ili regionalne autonomije. Dakle, ja nisam za šablonu da sada Istra, Dalmacija, Slavonija ili druge regije trebaju biti sve iste. Pa nisu sve iste. U Slavoniji, kao što znate, žive osim Hrvata, koji su u većini, i Mađari, Česi, Slovaci, Ukrajinci, Rusini, Srbi i mnogi drugi. Već imamo zaista jednu drugačiju etničku situaciju nego u Istri. I prema tome potrebna su drugačija praktična rješenja. Slavonija ima sasvim drugu zemljišnu situaciju, velike su parcele, ogromna su zemljišta, nizina. U Istri je to sasvim drugačije. Prema tome i naravno da i politika u poljoprivredi se treba sasvim drugačije razvijati. Mi imamo more i turizam, slično kao i u Dalmaciji. Prema tome imamo sličnosti i u tome dijelu kao regije, za razliku od recimo Slavonije. Ako bismo htjeli biti pošteni i fer prema građanima koji žive u pojedinim hrvatskim regijama, onda bi zaista trebalo omogućiti da se na razini regionalnih skupština odlučuje daleko više nego danas. - Po svoj prilici dok je HDZ na vlasti teško će se ostvariti težnje o dalje bitnoj regionalizaciji Hrvatske. Kad razgovarate s političarima iz oporbe, kakve signale od njih dobivate? Naime, koliko mi je poznato, ni među oporbom baš nema previše glasova u prilog daljnjoj bitnoj regionalizaciji Hrvatske. Mislite li vi da ćete u eventualnoj budućoj nekoj koaliciji, podjeli vlasti, se moći onda lakše izboriti za svoj politički program. = Mi mislimo da će opozicija, kao što je već jedan dio te opozicije u Osijeku, svojedobno tzv. porečka skupina koja se sastala u Osijeku, potpisala jedan dokument, izjavu br.2 u kojoj smo naveli supstidijarnost kao element uređenja društva i države. Dakle, da se nižim razinama daju ovlasti koje oni mogu efikasno riješiti za potrebe građana. Prema tome, u tom kontekstu ja očekujem da će sve današnje relevantne opozicijske stranke ako sutra zajednički pobijedimo, realizirati koncept decentralizacije države kroz regionalizam, koji će biti, koji ja ne smatram da mi trebamo federalni ustroj u Hrvatskoj, u odnosima u kojima danas živimo i u društvu u kojemu danas živimo, mada danas praktički Europa gotovo sva kreće u pravcu federalnog ustroja i samo je pitanje vremena kad će se Europa federalizirati po regijama i mislim da ćemo to narednih 10-15 godina doživjeti kao realnu stvar u ujedinjenoj Europi, ali, s druge strane, svjestan sam činjenice u kojoj živimo danas u Hrvatskoj i normalno da mi možemo i trebamo danas ustrojiti Hrvatsku prema regionalnim iskustvima koje postoje u Europi i mislim da je to sasvim dovoljno za razgovor o budućnosti Hrvatske narednih desetak godina. - I na kraju da vas upitam, kako predviđate da će se kretati raspoloženje ljudi u Istri ako autonomija eventualno ostane neostvareni politički cilj, čak i s nekom novom garniturom na vlasti? Hoće li to onda dovesti do radikalizacije stavova u Istri? = Danas je situacija takva da kada bismo imali jedno izjašnjavanje građana da po pitanju nivoa regionalne autonomije Istre, rezultati bi sigurno bili izuzetno visoki i pozitivni u smislu opredjeljenja za tako nešto. U budućnosti ti postotci mogu biti samo još veći. (BBC) 230244 MET mar 98