NJEMAČKA-21. III. SZ: KINKEL I VEDRINE DEMONSTRIRAJU POVRŠNU DIPLOMACIJU U BEOGRADU

BEOGRADU NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 21. III. 1998. Miloševićevo vladanje kaosom Milošević ponovo uspijeva zbuniti zapadnu diplomaciju, naglašava Bernhard Kueppers. "'Na Balkanu uvijek treba biti oprezan' glasi ograda kojom je njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel popratio svoju vijest o pozitivnim 'pomacima', postignutim u suradnji s pariškim kolegom Hubertom Vedrineom kod jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića. Već sljedećega dana pokazalo se da je taj oprez bio posve opravdan. Naime, Milošević je posredstvom svog glasila, lista 'Politika', ponovno iznio čudna stajališta. Međunarodna zajednica suočava se na Kosovu s akutnom prijetnjom poretku u jugoistočnoj Europi. No, pritisnuta uza zid, nastoji svladati krizu uz pomoć balkanskog moćnika čije su laži odavno došle na zao glas. Osim toga, tko želi upregnuti Miloševića u ulogu mirotvorca, mora se prisjetiti da je iskorištavanje, a po potrebi i izazivanje nereda temeljno načelo njegove desetogodišnje vlasti. Činilo se da je Milošević odmah konkretno uobličio jedan od postignutih 'pomaka': kao jugoslavenski predsjednik, imenovao je vlastitog posebnog povjerenika za razgovore o Kosovu. Imenovanjem svog pravnog savjetnika Vladana Kutlešića, koji ima status potpredsjednika vlade SRJ, Milošević je formalno izišao u susret jednom od zahtjeva kontaktne skupine za Balkan i tandema Kinkel/Vedrine. Po njihovim bi predodžbama pitanje srpske pokrajine Kosovo, u kojoj žive Albanci, trebao biti izdvojeno iz užeg okvira Srbije i prebačeno u širi okvir Savezne Republike Jugoslavije, sastavljene od Srbije i Crne Gore. Kompromis između zahtjeva kosovskih Albanaca za nezavisnošću, dakle za odvajanjem od Jugoslavije - koji nije prihvaćen ni na međunarodnoj razini - i neodrživoga statusa quo beogradske policijske vladavine, trebao bi, po predodžbi kontaktne skupine, biti 'povišeni status Kosova u okviru Savezne Republike Jugoslavije, s bitno većom mjerom autonomije'. No, odmah nakon odlaska dvojice ministara vanjskih poslova, Milošević je u 'Politici' pružio otrežnjujuće objašnjenje koje je jasno relativiziralo vijest o 'pomaku'. Naime, Milošević je ponovno smjestio kosovsko pitanje u uži okvir 'unutrašnjeg pitanja Srbije'. Međunarodno priželjkivani jugoslavenski okvir za dijalog o Kosovu ostavlja prostor za više opcija budućeg statusa te pokrajine i izlazi u susret zahtjevima kosovskih Albanaca. Taj okvir ne bi isključio ni novi status Kosova, kao 'treće republike' u sastavu savezne jugoslavenske države ili regionalizaciju Jugoslavije. Nadalje, on bi ponovno stvorio prostor za pravno polazište kosovskih Albanaca - riječ je o posljednjem Titovu ustavu za Jugoslaviju iz 1974., koji je Milošević 1989./1990. revidirao na njihovu štetu novim srpskim ustavom. Miloševićevo zaziranje od tog jugoslavenskog okvira motivirano je aktualnim razlogom: samostalnom politikom crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića, koji je također u Beogradu razgovarao s Kinkelom i Vedrineom. Novi moćnik u manjoj republici krnje Jugoslavije Miloševićev je protivnik i mogao bi omesti njegove planove i u pitanju Kosova. Milošević ne zazire od proturječja i to je pokazao i uoči predstojećih razgovora o Kosovu. Naime, ako je sukob uistinu unutrašnje srpsko pitanje, predsjednik savezne jugoslavenske države Milošević nije trebao srpskom predsjedniku Milutinoviću uputiti službenu smjernicu o odnosu prema krizi. Osim toga, izabrani posrednici također su prilično provokativni: naime, vođa izaslanstva srpske vlade, koje je prošlog tjedna otputovalo u Prištinu, a Albanci ga nisu prihvatili kao partnera za dijalog, jest potpredsjednik srpske vlade Ratko Marković, autor srpskog ustava iz 1990. (Dakle, onog ustava koji je autonomiju Kosova sveo samo na ime.) Novi posebni povjerenik Kutlešić autor je pak ustava srpsko-crnogorske krnje Jugoslavije iz 1992. Imenovanje spomenuta dva 'stručnjaka' ne sugerira promjenu političke orijentacije. Osim toga, Milošević je i u razgovoru s Kinkelom i Vedrineom odbijao 'internacionalizaciju' kosovskog pitanja, ne prihvaćajući ni prijedlog OESS-a i EU o imenovanju bivšeg španjolskog premijera Gonzaleza za posrednika - za Kosovo. Površna putujuća diplomacija imala je pak opasnu pozadinu u vidu batinaških scena na srpskim protudemonstracijama u Prištini. Milošević je pak proizveo dovoljno veliku dodatnu zabunu kako bi ministrima vanjskih poslova otežao dogovor na sastanku koji će u srijedu biti održan u Bonnu. Kinkel i Vedrine preporučili su kosovskim Albancima prihvaćanje dijaloga 'u sadašnjim uvjetima'. Jedna od tema razgovora u Bonnu bit će i pitanje treba li Beograd kazniti ili ga mamiti na popuštanje obećanjem o ublažavanju još važećih sankcija. Kontaktna skupina očituje vrlo širok spektar mišljenja o toj temi - počevši od prijetećeg američkog navaljivanja do naglašene ruske obzirnosti", podsjeća na kraju članka Bernhard Kueppers. 230241 MET mar 98