DELO - TALBOTT - 21. III.

SLOVENIJA DELO 21. III. 1998. Mig Stoba Talbotta "Zamjeniku američke državne tajnice Stobu Talbottu koji je početkom tjedna na balkanskoj turneji posjetio Ljubljanu, prilično je bilo stalo da preteče vođu ruske diplomacije Jevgenija Primakova, sadašnjeg gosta slovenskoga političkog vrha. Unatoč raskolima u kontaktnoj skupini, nejedinstvenoj glede postupka sa SR Jugoslavijom zbog nasilja nad kosovskim civilima, Amerikancima se činilo osobito važnim osigurati potporu nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Nastojanje je bilo toliko više na mjestu, jer je jasno da Slovenija potporu američkim stajalištima ne može razumjeti drukčije nego kao ulaganje u budućnost. Zvjezdani trenutak slovenske diplomacije? Stanje kad umjesto uobičajenog mrtvila i kroničnog nedostatka velikih događaja ta država doživljava vrhunske posjete, zanimanje za njezina stajališta, traženje njezina mišljenja, pet je minuta koje dolaze možda jedanput u desetljeću. Vjerojatno nećemo uskoro dočekati da se u nekoliko tjedana tu izredaju šef francuske diplomacije, drugi čovjek State Departmenta i ruski ministar vanjskih poslova, i to zato jer im je stalo do slovenskih pogleda na svjetska krizna žarišta, odnosno žele se posavjetovati s nestalnom članicom Vijeća sigurnosti, htjeli bi je pridobiti za svoja tumačenja. Gustoća zanimanja za stajališta male države je na vrhuncu; ako će potrajati, ako će biti nešto više od trenutne iskre, te posjete, taj mandat treba iskoristiti za povećanje međunarodne težine koja će ostati - kao potvrda vjerodostojnosti države koja je sadržajan član i pouzdan partner u međunarodnoj zajednici. Američka retorika o partnerskom odnosu nisu samo lijepe riječi ako je shvatimo kao uhvaćenu u strategijske interese SAD-a u jugoistočnoj Europi. 'Niša' za uvažavanje Slovenije je Balkan jer treba igrati aktivnu ulogu, postati čimbenikom stabilnosti, tvrdi Talbott. Washington je još i te kako zainteresiran za pouzdanog saveznika na čvrstom rubu balkanske krize. Nekadašnje članice Varšavskoga pakta nisu uvijek najprikladniji partneri i ako se Slovenija ne pokaže vrijednom povjerenja, uloga bi mogla pripasti Austriji. Djelovanje u regiji je slovenska ulaznica u NATO, pojašnjavaju slovenskim političarima po cijeloj Europi. I sada, cinično, skoro kao naručena, tu je tema koja trenutno najviše opsjeda SAD, kriza na Kosovu. Slovenija kao ona koja ima specifično znanje o prostoru nekadašnje Jugoslavije, vjerojatno može ponuditi svoj doprinos u obliku znanja o prirodi problema i načinima za njegovo rješavanje. Svoju ulogu ima zatim kao članica Vijeća sigurnosti, jer će odluke kontaktne skupine trebati potporu ključnog tijela UN-a. Ipak će trebati dalje. Amerikance zanima još i jamčenje provođenja stajališta kontaktne skupine. Slovenski predstavnici su doduše iscrpni kad se radi o potpori riječima londonskih odluka, a manje kad se radi o njihovu ostvarenju. Solidariziranje s američkim stajalištima pak među ostalim znači i uvažavanje neizdavanja ulaznih viza osobama odgovornim za nasilje ili zabranu trgovanja svim robama, što se može uporabiti u represivne namjene. Stvari ovoga časa nisu sasma neaktualne. Za državu koja je u godinama poslije osamostaljenja usmjerila svu svoju energiju na povlačenje od Jugoslavije, zacijelo dolazi nova etapa. Strategija distance ispočetka je bila jedina moguća, sada, po nalogu Zapada, ako već ne zbog vlastitog shvaćanja, nužan je prilično drukčiji pristup regiji. Pod pritiscima država članica NATO-a Slovenija je prisiljena mijenjati odnos prema jugoistočnom području jer ju već ružno prati glas sebične države koja je okrenuta samo sebi, s malo obzira na sve ostalo. Sjetimo se samo oklijevanja u simboličnom sudjelovanju u misiji u Albaniji, hladne proračunatosti prema BiH, fobičnosti u svezi s inicijativom SECI za koju se na posljetku pokazalo da nije drugo doli ruban, infrastrukturni privjesak šireg političkog projekta SAD-a za stabilizaciju jugoistočne regije. Sjedinjene Države vjerojatno nisu bez sluha za to da je Slovenija u nezgodnom položaju (traume zbog jugoslavenske prošlosti, primarni slovenski interes koji je u Europi), a konačno su spremne i politički nagraditi 'solidarnost'. A Slovenija je među državama koje su najodbojnije prema stranom kapitalu, s kupnjom vojne opreme, što je za američku logiku jedno od najrječitijih i najdugoročnijih mjerila dobre međudržavne suradnje, također se nije iskazala. Zamjenik američke državne tajnice za posjeta je u javnoj izjavi ujedno spomenuo osjetljivost za američke interese i potporu pri uključivanju u međunarodne organizacije. Washington računa na Sloveniju - kad se nada da će biti njegova saveznica - i ostaje obvezan politici otvorenih vrata saveza NATO. I bez obzira na to što će pritvorena vrata savezništa biti bitno teže pomaknuti nego se možda isprva činilo, zna se i da će vjerojatno netko prije ili kasnije morati kroz njih ući. Ako glede toga postoji neka mogućnost za Sloveniju, ona je u sposobnosti da uvjeri SAD kako je partner u kojega se može puzdati. I na posljetku je slovenska politika za Talbottovog posjeta dobila još jedan mig vrijedan razmišljanja. Sjedinjene Države zastupaju i podupiru ono stajalište glede raspada Jugoslavije koje ima službena Ljubljana, izjavio je poslije razgovora s visokim američkim dužnosnikom ministar vanjskih poslova Frlec. Tvrdnja je iznimna, radi se o danas u međunarodnoj zajednici usamljenom zagovaranju mišljenja Badinterove arbitražne komisije o raspadu federacije. Pretežni dio Europe postaje sve popustljiviji spram SRJ kao nastavljaču, a ne kao nasljedniku SFRJ. Iz Srbiji tradicionalno naklonjenih prijestolnica sve manje sramežljivo stižu mišljenja da bi Beogradu ponuđene 'mrkve' mogle biti deblje. Uvriježeno je uvjerenje da je baš nasljedstvo propale federacije onaj čvor na kojem Slovenija treba platiti svoj bezbolni odlazak iz zajedničke države. U okolnostima kad se za Sloveniju doslovno uništavajuće teze u Europi još osnažuju, čvrsta jamstva američke administracije da popuštanje Beogradu ne bi išlo na štetu slovenskih interesa, utoliko su dragocjenija" - drži Saša Vidmajer. 230235 MET mar 98