UZ SVJETSKI DAN VODA - 22. OŽUJKA

ZAGREB, 21. ožujka (Hina) - U Hrvatskoj se na godinu potroši oko 650 milijuna prostornih metara vode. U sustavu javne vodoopskrbe, koja podmiruje 70 posto potreba pučanstva i industrije, potroši se 360 milijuna prostornih metara vode na godinu, a ostalo potroše kućanstva iz vlastitih zahvata. #L# Za redovitu opskrbu vodom pučanstva i industrije najvažnije su zalihe podzemnih voda, te kakvoća vode, koja se razlikuje od područja do područja. U urbanim područjima podzemne vode ugrožavaju industrijska onečišćenja i ona iz kućanstva, a drugdje su onečišćenja najčešće posljedica intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Onečišćenju pridonosi nedostatna zaštita priljevnoga područja vodocrpilišta, nedovoljno pročišćavanje otpadnih voda, a zanimljiv je podatak da još 50 posto pučanstva nije priključeno na javnu kanalizaciju. Po riječima načelnika Odjela za gospodarenje vodama pri Državnoj upravi Krešimira Filipana od 1990. kakvoća vode se, po podatcima 12 ovlaštenih ispitnih laboratorija, koji sustavno prate kakvoću površinskih i podzemnih voda, donekle poboljšala na nekim područjima. Filipan ističe da to nije rezultat sustavne zaštite voda, već političko-gospodarskih okolnosti, posebice obustavljanja rada nekih gospodarskih kapaciteta, inače većih onečišćavača, te izostanka turističke sezone. U Hrvatskoj se samo 35 posto otpadnih voda pročišćuje uređajima za pročišćavanje, a 65 posto otpadnih voda odlazi u vodotokove i podzemlje nepročišćena, ističe Filipan. Po onečišćenosti najugroženije je porječje rijeke Save, koje je, naročito u svojim nizvodnim dijelovima, svrstano u treću i četvrtu skupinu onečišćenosti. Dunav kroz Hrvatsku, te rijeka Drava i pritoci nizvodno od Terezina polja spadaju u drugu skupinu onečišćenosti. U primorsko-istarskom slijevu znatno su onečišćeni istarski vodotoci u donjemu dijelu. Kakvoća ličkih vodotoka uglavnom zadovoljava, a vodotoci dalmatinskog slijeva su prve i druge skupine onečišćenosti. Obalno more je uglavnom u drugoj skupini onečišćenosti, osim uz veće lučke i industrijske gradove, gdje spada u treću i četvrtu skupinu onečišćenosti. Zaštita voda i mora od onečišćenja globalni je problem i trajni interes svake, pa tako i naše države. Državna uprava za vode nastoji brojnim mjerama i aktivnostima smanjiti onečišćenje voda. Tako, svaka tvrtka mora dobiti vodopravnu dozvolu za rad, mjeri se kakvoća njezinih otpadnih voda i ispituju uređaji za pročišćavanje. Ako tvrtka ne ispunjava propisane uvjete, plaća visoke kazne, ističe Filipan, napominjući da je izrađen Plan za zaštitu voda i mora od onečišćenja, kojega bi, po njegovim riječima, uskoro trebao prihvatiti Hrvatski državni sabor. Kad je riječ o zaštiti od poplava Filipan napominje da je izgrađeno samo 60 posto sustava obrane od poplava, a najugroženije je područje nizvodno od Nove Gradiške i grad Karlovac. U obrani grada Zagreba od bujičnih potoka do sada je na području Medvednice izgrađeno dvadesetak od predviđenih 50 zadrživača velikih bujica. Filipan ističe da je vodni doprinos od 0,76 posto iz plaće, kojim se prikupi godišnje oko 220 milijuna kuna za gradnju i održavanje sustava zaštite od poplava, nedovoljan. Kako su ti prihodi bili dovoljni tek za održavanje, a ne i gradnju sustava zaštite od poplava, sada bi se, po najavama, ta sredstva povećala i izdvajala iz državnoga proračuna. Marina Bujan (Hina) bma gk 211119 MET mar 98