ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Promet je zbog upotrebe fosilnih goriva odgovoran za 25 posto ukupnih emisija ugljikova dioksida (CO2), a očekuje se da će do 2030. godine njegova emisija biti udvostručena, podaci su svjetske Organizacije
za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Znatno povećanje koncentracije CO2 moglo bi u budućnosti biti uzrokom podizanja razine mora te korjenitih, masovnih i nepredvidivih promejana klime na zemlji.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Promet je zbog upotrebe fosilnih goriva
odgovoran za 25 posto ukupnih emisija ugljikova dioksida (CO2), a
očekuje se da će do 2030. godine njegova emisija biti udvostručena,
podaci su svjetske Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj
(OECD). Znatno povećanje koncentracije CO2 moglo bi u budućnosti
biti uzrokom podizanja razine mora te korjenitih, masovnih i
nepredvidivih promejana klime na zemlji.#L#
Fosilna su goriva odgovorna za porast koncentracije nekoliko
toksičnih spojeva u zraku, primjerice, ugljikova monoksida,
dušikova oksida, benzena i drugih hlapivih organskih spojeva, te
krutih čestica i olova, koji se smatra jednim od najvažnijih
uzročnika zdravstvenih tegoba. Te štetne tvari dospijevaju u
vodotokove i dalje onečišćuju ekosustav, uz buku i druge razne
oblike pritiska na tlo.
Studija OECD-a predviđa da će u sljedećih tridesetak godina broj
automobila biti dvaput veći u usporedbi s 1990. Potrošnja goriva će
se istodobno tek neznatno smanjiti. Naime, benzin i dizelsko gorivo
bit će i dalje najrašireniji izvor energije u prometu, uz mali
porast uporabe tekućeg naftnog plina i drugih alternativnih
goriva, te električnih vozila. Cestovni teretni promet rast će i
brže od automobilskog, dok će željeznički i vodni teretni promet
rasti nešto sporije od cestovnog.
Očekuje se da će pješačenje i biciklizam ostati na razini od 1990.
Uz cestovni, najbrže će, šest puta u usporedbi s 1990., rasti
zrakoplovni promet.
Skupina za promet zemalja srednjoeuropske incijative (SEI) također
se uključila u izradu pokusnog projekta "Promet održiv s obzirom na
okoliš". Studiju će financirati Savezno ministarstvo okliša,
mladeži i obitelji Republeike Austrije, program Ujedinjenih naroda
za okoliš (UNEP) i OECD.
Radi istraživanja utjecaja prometa na okoliš Hrvatska je na
sastanku zemalja SEI-a predložila dva prometna smjera: Zagreb-
Budimpeđšta-Bratislava-Prag-Varšava te Zagreb-Ljubljana-
Salzburg.
Osim Hrvatsku, ti smjerovi izravno uključuju i ostale zemlje SEI-a
i dijelovi su europskih koridora. Projekt će biti predstavljen na
sastanku podskupine u svibnju ove godine u Sloveniji, a nakon toga
će se zatražiti financijska i tehnička pomoć UNEP-a za hrvatski
projekt.
(Hina) js vl
191023 MET mar 98