FRANCUSKA-LE FIGARO OD 18.3.98. O KOSOVU

FRANCUSKA LE FIGARO 18. III. 1998. Kosovo: savez ili barbarstvo? "Kosovska se kriza mogla predvidjeti, bila je predviđena, a izbija u trenutku kada je trebala izbiti, kada albanski nacionalisti uzimaju oružje u ruke, a srpski ih nacionalisti žele uništiti silom. Nju će biti teško riješiti jer se rađa iz povijesnog sukoba koji prati i zemljopisni sukob. U očima Srba Kosovo je sveta zemlja na kojoj se njihov narod borio s turskim osvajačem. Za Albance koji nisu Slaveni, i kojih je većina prihvatila vjeru muslimanskih osvajača, ovo je područje bilo dijelom Albanije, a danas tu, svakako, većinom žive Albanci. Iz toga proizlazi i zemljopisni sukob. On je tipičan: kao u Irskoj, u Palestini, dva se naroda bore za područje na kojemu žive. U takvome ratu postoje samo tri rješenja. Prvi je da jedan narod otjera onaj drugi. Ako Srbi otjeraju s Kosova Albance koji se bune, kao što su 1922. Turci istisnuli Grke iz Male Azije, a Česi Nijemce iz Češke 1945., bila bi to nepravda i nasilje, isto kao kada bi srpsku manjinu prisilili da ode. Drugo je rješenje u podjeli područja i pregrupiranju naroda u obama dijelovima prema nacionalnoj pripadnosti. I tu bi moglo biti nasilja i nepravde. To više što nerazmjer između Albanaca i Srba na Kosovu kao povijesno, zemljopisno i gospodarsko obilježje ove pokrajine, ne ide u prilog valjanoj podjeli. U tom bi se slučaju mijenjale i granice jer bi se srpski dio pripojio Jugoslaviji, a albanski Albaniji u užem smislu. Ostaje treća mogućnost, jedina mirna, koja ne bi dovela do promjene granica: zajednički život. Taj izlaz pretpostavlja promjenu mišljenja koja je još daleko. Zapravo, Kosovu bi trebalo vratiti autonomiju, dakle, dati Albancima lokalnu vlast. Srpskoj manjini treba priznati prava, ljudska i građanska, ali i nacionalna, tj. dati im mogućnost da odgajaju djecu na svome jeziku i u svojoj vjeri. To bi područje imalo status sličan Quebecu: većina bi imala ograničenu vlast, a manjina zaštitu. Da bi smirilo Jugoslaviju, Kosovo bi se moralo odreći neovisnosti ili pripojenja Albaniji. Oprez koji vrijedi za čitav Balkan. Naime, Makedonija ima jaku albansku manjinu, a sama se Albanija pruža na jednom dijelu Epira gdje žive Grci. Budući da se političke granice ne poklapaju s etničkim i vjerskim granicama, pitanje manjine na cijelom području je opasna stvar. Nijedno se načelo ne može dotjerati do krajnosti, kako nepovredivosti granica, tako i nacionalnosti. Zapravo ih treba združiti i jedno ograničiti drugim. Kosovski Albanci čine 90 posto pučanstva. Ako jednoga dana požele postati neovisni ili se čak pripojiti Albaniji, kako bi ih se moglo spriječiti? Isto vrijedi za Srbe i Hrvate u Bosni. Ako Srbija zauvijek želi sačuvati Kosovo, ne smije postati izočni vlasnik, čuvar povijesnog prava koje može potvrditi jedino demografska nazočnost. Kako nema savršenog rješenja, kako je politička nagodba poželjna, a nasilje prisutno i ima sve izglede da se proširi, jer se dva nacionalizma međusobno podjaruju, a svaki može pobijediti samo na štetu drugoga, treba pretpostaviti da će mir nastupiti samo ako dođe do vanjskog upletanja. (...) Balkan je u sličnom položaju. Samo bi ga federalni sustav mogao smiriti i organizirati. Ali Bill Clinton nije ni brz u prosudbi, niti je snažan kao Bonaparte, kao uostalom ni europski čelnici. A stanovnici Balkana nisu Švicarci. Ne stoga što bi bili manje vrijedni. Oni su doživjeli puno veće nedaće: tursku provalu, raspad Otomanskog Carstva i njegovu politiku podjele, balkanske ratove, žurne nagodbe Versailleskog sporazuma i njegova nastavka i, kao kruna svemu, Drugi svjetski rat u kojemu su Bugari, Hrvati i Albanci bili na strani Osovine, a Grci i Srbi na strani Saveznika. To je omogućilo uvođenje komunističke diktature u velikom dijelu toga područja. Dvojba ostaje: savez ili barbarstvo? No više prijeti barbarstvo nego što ima izgleda za savez. Zadaća posrednika bit će ponajprije mir. A postići će ga samo ako bude brz i ako bude uporabio silu. Poželimo da se Europa ujedini i da zaigra tu ulogu", kaže direktor časopisa 'Komentar' Jean-Claude Casanova. 190202 MET mar 98