NJEMAČKA - 18. III. FAZ: SURROI: RUGOVA PRIPREMA ANKETU A NE IZBORE

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 18. III. 1998. Nevidljiva predizborna borba Matthias Rueb pokušava dokučiti zašto Rugova inzistira da izbori budu održani baš 22. ožujka, samo nekoliko dana nakon pokolja u dreničkoj regiji. "Ni traga predizbornoj borbi. Vidljivi su samo stari tragovi gotovo beskonačne priče o predsjedničkim izborima, održanima u Srbiji prošle jeseni i zime. Socijalistička partija Srbije (SPS) svojedobno je plakatima oblijepila pola Prištine - prvo fotografijama kandidata Lilića, potom, nakon njegova neuspjeha, fotografijama kandidata Milutinovića. Između, pored i ponajprije iznad njih obično se pojavljuje fotografija jugoslavenskog predsjednika Miloševića. Milutinović je danas predsjednik Srbije - nakon što je SPS u provjerenoj suradnji s medijima pod kontrolom države i s pokojim predizbornim povjerenstvom ipak na kraju uspjela pobijediti ekstremnog nacionalista Šešelja. Kosovo je za kandidate SPS-a oduvijek bilo dobra podloga za plakate. Lijepljenje plakata u toj pokrajini zapravo je suvišno budući da su idealni rezultati poput onih iz vremena komunizma zajamčeni. Albanci čine 90 posto od ukupno 2 milijuna stanovnika bivše autonomne jugoslavenske pokrajine. Na referendumu, održanom u rujnu 1991., kosovski Albanci izjasnili su se za državnu nezavisnost svoje samozvane 'Republik Kosova' u odnosu na Srbiju. Zato ne sudjeluju u izborima za zakonodavna tijela Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Srpska manjina na Kosovu pak marljivo izlazi na izbore. Gotovo svi kosovski Srbi ovise o državnoj upravi i privredi, rade kao policajci ili državni službenici, suci ili činovnici, radnici u energetskim kombinatima i rudnicima. Već zbog svog materijalnog opstanka ti ljudi žele da na Kosovu sve ostane onako kao što je bilo proteklih deset godina: sustav apartheida u kojem srpska manjina ima sve a albanska većina nema ništa. Zato su za SPS, gotovo nereformiranu nasljednicu komunističke državne stranke, svi izbori na Kosovu dobiveni izbori. I Milutinović je u drugom krugu predsjedničkih izbora dobio odlučujuće glasove upravo na Kosovu. Ove nedjelje na Kosovu će ponovno biti održani izbori - ovaj put albanski. Njihova je predizborna kampanja nevidljiva - nema plakata, televizijskih dvoboja ni radio-govora budući da na Kosovu program na albanskom jeziku emitira samo državni radio. Albanski dnevni listovi 'Bujku' i 'Koha ditore' iscrpno izvješćuju o predstojećim izborima. Javljaju se i kritički intonirani glasovi. U svibnju 1992. g. kosovski su Albanci održali posljednje skupštinske i predsjedničke izbore u ilegali. Iako su ga srpske vlasti proglasile nelegalnim, glasovanje gotovo i nije sprječavano. Demokratska liga Kosova (LDK) kandidirala je za predsjedničku dužnost svog osnivača i predsjedatelja Ibrahima Rugovu. Rugovinu kandidaturu poduprla je i muslimanska Stranka demokratske akcije, turska narodna stranka i ostale albanske stranke. Predsjednički izbori bili su de facto referendum za Rugovu - taj pisac i stručnjak za književnost dobio je faktički sve valjane glasove. Proteklih šest godina Rugova je zahvaljujući svojoj politici striktno nenasilnog otpora srpskoj represiji prerastao u neku vrstu 'kosovskog Ghandija'. Na skupštinskim izborima Rugovin LDK osvojio je 96 od ukupno 130 zastupničkih mjesta, potvrdivši tako u skladu s očekivanjima svoj status najjače političke snage. Parlamentarna stranka (PPK) osvojila je 13 a seljačka stranka i demokršćani po 7 zastupničkih mjesta. Stotinu zastupničkih mjesta raspoređeno je u vidu izravnih mandata po izbornim okruzima sukladno većinskom izbornom sustavu a 30 mjesta dodijeljeno je sukladno stranačkim listama i proporcionalnom izbornom sustavu onim strankama koje su osvojile više od 3 posto glasova, kao i etničkim manjinama na Kosovu. Tako su zastupnici slavenskih Muslimana (Bošnjaka) osvojili 5 mandata dok je 14 mjesta, rezerviranih za Srbe i Crnogorce, ostalo nepopunjeno. Doduše, skupština nije održala nijednu sjednicu. Umjesto toga, dužnosnici LDK popunili su sve važne položaje i sastavili vladu čiji su članovi djelomice u egzilu - primjerice, premijer Bukoshi živi u Njemačkoj. LDK tvrdi da ima 700 tisuća članova a tu tvrdnju nije moguće provjeriti. U svakom slučaju LDK je dosada više imala karakter narodnog pokreta koji je utjelovljivao borbu kosovskih Albanaca za nezavisnost 'Republik Kosova'. No, neuspjeh Rugovine politike - represija je jačala a san o 'Republik Kosova' ostao je nedohvatan - poticao je sve glasniju kritiku na račun Rugove i LDK. Zašto nije sazvana skupština? zašto se izbori, koji su po utvrđenom rasporedu trebali biti održani u svibnju 1996. g., neprekidno odgađaju? - glasila su neka od postavljenih pitanja. Zašto LDK upravo sada inzistira da izbori budu održani 22. ožujka, nekoliko dana nakon besprimjernog pokolja stanovništva u dreničkoj regiji? Zar želi izvući političku korist iz efekta solidarizacije koji će se nakon nedavne policijske akcije zasigurno javiti među ugroženim kosovskim Albancima? Rugova je sazvao izborno povjerenstvo tek prije nekoliko dana. Predsjedatelj povjerenstva Rodiqi potvrdio je da će izbori biti održani na čitavom Kosovu kao što je i planirano te da će samo u dreničkoj regiji koju je policija blokirala biti održani nešto kasnije. Broj birača povećao se po Rodiqiju s 850 tisuća, zabilježenih u svibnju 1992. g., na sadašnjih 1,15 milijuna - uključujući pripadnike bošnjačke, turske i romske manjine. Budući da većina Srba i Crnogoraca neće sudjelovati na izborima, mjesta rezervirana za njih ponovo će ostati nepopunjena. Za 130 mjesta u skupštini natjecat će se kandidati ukupno 12 stranaka, uključujući bošnjačku SDA i tursku stranku. Rugova će se u ime LDK ponovo kandidirati za predsjedničku dužnost. Njegova će protivnica ovaj puta biti gospođa Pula-Beqiri, predstavnica Socijaldemokratske stranke Kosova (PSDK). Doduše, ona nema nikakvih izgleda za pobjedu u borbi protiv Rugove. Najvažniji Rugovin politički protivnik, 62-godišnji predsjedatelj PPK i borac za ljudska prava Adem Demaci, nije se kandidirao protiv Rugove. Demaci je kao politički zatvorenik proveo četvrt stoljeća u srpskim zatvorima te je stoga proglašen prištinskom Mandelom. On već godinama zahtijeva aktivniji otpor Srbima, obilježen nenasilnim masovnim demonstracijama i građanskim neposluhom. Rugovin 'pasivistički' stav pomogao je Zapadu da zaboravi Kosovo, tvrdi Demaci. Njegov PPK vjerojatno će na skupštinskim izborima osjetno poboljšati svoju poziciju. No, Demaci smatra da trenutačno ne bi bilo oportuno izazvati Rugovu u borbi za predsjedničku dužnost. Glavni urednik prištinskog dnevnog lista 'Koha ditore' Surroi sljedećim riječima komentira predstojeće izbore: 'To nisu izbori već anketa koju su organizirali Rugova i LDK'", prenosi na kraju članka Matthias Rueb. 190200 MET mar 98