ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi priređuju ove godine prvi skup pod nazivom "Posjetite arhiv - doživite arhiv!", koji će se održati u Zagrebu od 20. do 25. travnja. Cilj te manifestacije je
da postane tradicionalni godišnji kulturni događaj, doznaje se iz Hrvatskoga državnog arhiva.
ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Hrvatski državni arhiv i područni
državni arhivi priređuju ove godine prvi skup pod nazivom
"Posjetite arhiv - doživite arhiv!", koji će se održati u Zagrebu od
20. do 25. travnja. Cilj te manifestacije je da postane
tradicionalni godišnji kulturni događaj, doznaje se iz Hrvatskoga
državnog arhiva. #L#
U Hrvatskoj opstoji duga tradicija čuvanja pisane dokumentarne
baštine na kojoj se temelji svijest o povijesnom kuntinuitetu, od
srednjovjekovne hrvatske države do danas. Arhivi čuvaju dokumente
koji su nastali u raznim povijesnim razdobljima i djelovanjem
različitih ustanova, a prvi tragovi skrbi za arhive sežu u 13.
stoljeće i vezani su uz dalmatinske i primorske gradske općine i
kaptole u sjevernoj Hrvatskoj.
Isprave su se u početku čuvale na sigurnu mjestu u crkvama i
kaptolima, a poslije su se s razvojem upravnih tijela u gradovima
počele odlagati u posebno izrađene škrinje.
Da bi se ti važni dokumenti i isprave sačuvali, hrvatski je Sabor
1643. dao načiniti posebnu "Škrinju privilegija kraljevina
Hrvatske, Dalmacije i Slavonije", preteču današnjega državnog
arhiva.
Danas u Hrvatskoj djeluje 12 državnih arhiva - u Bjelovaru,
Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Pazinu, Rijeci, Sisku, Slavonskome
Brodu, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu. U njima je pohranjeno
87.000 dužnih metara pisana gradiva, 18 milijuna metara filmova,
sedam milijuna mikrofilmskih snimaka i 600.000 fotografija. Arhivi
nadziru rad 9286 pismohrana s oko milijun dužnih metara gradiva.
(Hina) ta mi
171520 MET mar 98