VEČERNJI LIST-RUSAN:PREDSJEDNIK...-17-3

VEČERNJI LIST 17. III. 1998. Predsjednik nikad nije tražio mijenjanje podataka Silvana Perica razgovarala je s mr. Ivanom Rusanom, ravnateljem Državnog zavoda za statistiku, zavodom koji se ovih dana našao pod posebnom pozornošću javnosti i tiska, osobito nakon što je o statističkim podacima govorio i predsjednik dr. Tuđman na saboru HDZ-a. Izdvajamo: - "Bruto domaći proizvod podatak je koji je i statističarima zacijelo najteže izračunati, a sumnju u te brojke izrazio je i predsjednik Tuđman u svom govoru kazavši kako nije moguće da Slovenija ima triput, a Austrija sedam puta veći GDP od Hrvatske. Možete li to komentirati? Jeste li na takav poticaj reagirali? = Netko je duhovito primijetio da Predsjednik oduvijek ne vjeruje brojkama, neke je i sam istraživao, dakle reagirao je i sada na taj svoj način. Iznenadili su me zapravo neki komentatori njegove reakcije, koji su također u svojim analizama reagirali prema starom obrascu: kritika = naredba. Odmah su, naime, vidjeli Državni zavod za statistiku kao radionicu za fabriciranje brojki što je imala proraditi na prve znake nabiranja Predsjednikova čela, odnosno s kritikom izrečenom s najvišeg mjesta. Poslali su i poruke o oprezu, domaćoj i svjetskoj javnosti, prilikom budućeg korištenja podataka državne statistike. Ja, moram priznati, ne gajim takav odnos prema Predsjednikovoj kritici, ili takav strah od nje, jer se problem ovdje svodi na ukupne dosege struke i naše stručne sposobnosti koje ćemo mi, svakako, javno braniti. Ali da zadovoljim znalce i praktičare starih obrazaca: odgovorno tvrdim da od mene nikada, ni u jednoj prilici nitko nije zatražio mijenjanje dobivenih rezultata. Ne bi to samo govorilo o integritetu osoba koje bi to tražile ili provodile nego bi i objektivno bilo vrlo kratkoga daha: sve je u današnjoj statistici, naime, javno dostupno i direktno ili indirektno provjerljivo. Bilo je, i ima, često opravdane rasprave o kvaliteti pojedinih istraživanja, što smatram normalnim pa i poželjnim. Takvu situaciju imaju i druge statistike u svijetu, koje također pate od povremenih nevjerica. Treba se konačno izvući iz pandža još uvijek, kao što se vidi, čvrsto ukorijenjenih predodžaba o fabriciranju brojki: bilo bi vrijeme da s tim zauvijek završimo. Ipak, volio bih vjerovati da se radi o pomaku na bolje u društvenoj svijesti čim želimo razgovarati o brojkama i njihovoj vjerodostojnosti. Kao što se zna, u ekonomiji razgovarati ozbiljno znači razgovarati na temelju brojki, a ne dojmova ili želja. Naše sadašnje rezultate mogu osporiti ili potvrditi samo nova ili meritornija istraživanja i ništa drugo. Za sada su naša najbolja zato što su prva pa onda i jedina. Argumenti struke će na kraju pobijediti. - Prvih mjeseci primjene PDV-a sindikat plasira svoje podatke o rastu cijena, koje su, po njima, brže rasle nego što to bilježi statistika. Možete li to komentirati? = Državni zavod za statistiku u sklopu programa statističkih istraživanja za 1998. godinu, usvojenom od Hrvatskog državnog sabora, provodi statistička istraživanja s područja statistike cijena. Posebnu pozornost izazivaju indeks cijena na malo i indeks troškova života. Zavod obavlja to istraživanje po ustaljenoj statističkoj metodi i bez obzira na PDV kao i prije uvođenja PDV-a. Da bi se moglo uspoređivati bilo koje rezultate, mora se znati što se prati. Ne bih se želio upuštati u ocjenu onoga što radi i objavljuje sindikat, ali to nije sigurno usporedivo s našim podacima, što oni rado čine. Nije ista metodologija, a niti košara dobara i usluga". (...) 170055 MET mar 98