BBC - RAZGOVOR S J. PRLIĆEM

BRITANSKI RADIO - BBC 15. III. 1998. (Tekst razgovora s g. Jadrankom Prlićem prenosimo nepotpuno zbog smetnji; svjesni smo i mogućnosti manjih netočnosti, pa se ispričavamo sugovornicima i čitateljima. Ur.) Protekloga tjedna u Londonu je boravio ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Jadranko Prlić. Gospodin Prlić na toj je dužnosti kao predstavnik hrvatskoga naroda u Bosni. Jedan je od vodećih ljudi HDZ-a Bosne i Hercegovine, a prethodno je bio predavač ekonomije na sarajevskom sveučilištu. Ministra Prlića kolega Pjer Šimunović prvo je zamolio da dade svoju ocjenu trenutačnog stanja hrvatsko-muslimanskih odnosa u bosanskoj federaciji, poglavito u kontekstu činjenice da se stječe dojam kako svaku bitniju odluku, poput onih koje su se ticale registracijskih oznaka, putovnica, zastave te smjenjivanja gradonačelnika Stolca, umjesto predstavnika triju bosanskohercegovačkih konstitutivnih naroda donosi međunarodna zajednica, točnije njezin visoki predstavnik u Bosni Carlos Westendorp. = Uglavnom odluke o kojima ste govorili odnose se na funkcioniranje zajedničkih tijela Bosne i Hercegovine, ne samo federacije. Federacija manje-više funkcionira, naravno ne bez problema, ali to je proces koji je na najboljem putu da završi uspješno, uz garantiranje pune jednakopravnosti oba naroda koji tu federaciju čine. Mislim da se previše ističu eventualne razlike u stajalištima. Odgovarajuće institucije u okviru federacije funkcioniraju, i vlada federacije, i parlament federacije, osnova za realan život... Mnogo više pozornosti je posvećeno BiH u kojoj se rješavaju neka pitanja koja trebaju naznačiti jednostavno da postoji okvir državni za Bosnu i Hercegovinu, a ona nisu u tom opsegu bitna za običnog čovjeka, jer vanjska politika, vanjska trgovina i ta pitanja jesu na razini Bosne i Hercegovine. Sva ona realna pitanja koja znače i zapošljavanje i poreze i zdravstvo i mirovinsko jesu na razinama entiteta. Postoje neke razlike i u odnosima, kako se to kaže, federalnih partnera, ja ne smatram da su one na nekoj niskoj razini koja bi trebala izazivati bilo kakvu zabrinutost. - Po vašem sudu, g. ministre, koji bi glavni problemi na razini bosanske federacije bili ovoga trenutka? = Primarni problem jest ekonomski razvitak. Stopa rasta u pretprošloj godini 50 posto,... stope rasta od 30 posto, dakle je bitno povezana s ukupnom razinom života. Zatim bitno je da dođe do demokratskih institucija jer u pitanju su dva paralelna tranzicijska procesa - jedan koji vodi ka središnjoj ekonomiji, drugi koji vodi ka razvitku svih demokratskih institucija. Kad to bude učinjeno, zajedno s našim prijateljima iz inozemstva kroz različite međunarodne organizacije ili bilateralno, onda će se sve sagledavati na bitno drugačijoj razini, pogotovu kada se pojave određene naznake, a one su već tu, ne toliko daleko, o mogućem približavanju euroatlantskim integracijama. Onda se mnoge stvari koje... tiču se jedne zatvorenosti iz klaustrofobije, autizma pojedinih naroda mnogo lakše prevladavaju. - Spomenuli ste integraciju s euroatlantskim savezima. Kakve naznake dobivate s njihove strane u tom pogledu? = ... Ove godine naš prioritet je postajanje punopravnom članicom Vijeća Europe. Mi smo dobili jedan set zahtjeva Vijeća Europe koje su zajedničke članicama Vijeća Europe da ćemo ispunjavati od ljudskih prava, slobode kretanja,do funkcioniranja zajedničkih institucija itd., i smatram da je to realan cilj. Osim toga, ja želim reći da smo već dvije godina korisnici Fahre programa, imamo jako opsežnu suradnju s Europskom unijom, premda još nismo na toj razini funkcioniranja da možemo ući u pregovore oko prvog stupnja, dakle sporazum o trgovini s EU, premda koristimo preferencijalni režim pri ulasku naših roba u EU, ali smatram da je moguće ove godine doći do jednoga sporazuma sui generis koji bi bio poticajem suradnje i naznačio neke osnovne zadatke koji su neposredno ispred nas. Kad je riječ sigurnosnim integracijama, treba znati da BiH jest država koja ima dvije vojske i jedina zajednička točka jest Vojno vijeće za suradnju na razini Predsjedništva BiH, i to je ta točka oko koje će se voditi buduće aktivnosti k približavanju mogućim odnosima i mogućoj suradnji, definiranju određenih projekata u okviru eventualno Partnerstva za mir. S tim da želim reći da kada je riječ o ... federalne vojske, ona apsolutno ide u skladu s NATO standardima i kada je riječ o obuci i časnika i bojovnika, ali i kada je riječ o opremanju te komponente oružanih snaga, dakle komponente u federaciji, a očekujem da će slični procesi uskoro početi i na teritoriju republike srpske. - Da Vas pitam jedno pitanje koja se tiče bosanskih Srba. U posljednje vrijeme u međunarodnoj zajednici i u stranim medijima se velika pozornost pridaje činjenici da bi njihov novi premijer Milorad Dodik, koji slovi kao umjeren političar, mogao donijeti neke istinske napretke. Kakav je Vaš sud o autentičnosti namjera premijera Dodika i s tim u vezi uopće njegovih mogućnosti da nešto napravi u odnosu na tzv. tvrdolinijaše s Pala? = U svakom slučaju izbor nove vlade republike srpske donio je određene psihološke promjene kad je riječ o republici srpskoj, donio je određena i obećanja, donio je daleko veći broj komunikacija nego što je bilo ranije, a s komunikacijama se otvaraju mogućnosti za vođenje svih drugih procesa, dakle u svakom slučaju riječ je o pozitivnoj promjeni; neki tu promjenu pokušavaju označiti kao revolucionarnu, no zato treba sačekati i objektivne rezultate, prije svega kad je riječ o omogućavanju povratka manjinskih naroda na teritorij republike srpske, odnosno provođenju svih onih reforma koje trebaju voditi k demokratskoj tranziciji tog bosanskohercegovačkog entiteta. Tek nakon toga moći će se davati valjane prosudbe da li su ta očekivanja koja ste upravo spomenuli potpuno utemeljena ili ne. Ja bih volio da jesu. - U posljednje vrijeme u međunarodnoj zajednici bilo je kritika na račun bosanskohercegovačkog HDZ-a, da bi se trebao reformirati prema jednom možda umjerenijem političkom profilu. U tom smislu se spominjalo, barem koliko se sjećam, u nedavnom izdanju zagrebačkog tjednika Nacional nalazi se tekst u kojem se navodi da biste vi mogli odigrati jednu ulogu, da citiram 'hrvatskog Dodika'. Kakav je bio vaš komentar te spekulacije? Ne treba me uspoređivati s Dodikom. Dodik je čovjek koji je premijer republike srpske i ne vidim, ja sam član vijeća ministara, ministar vanjskih poslova, ja sam potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatska demokratska zajednica, kao i sve stranke, moraju se demokratizirati, moraju potpuno prihvatiti one standarde koji su uobičajeni europski standardi. Samo na taj način ona će biti i ostati vodeća snaga ne samo hrvatskog naroda nego i drugih koji će podupirati te ciljeve koje ta stranka ima. O tome da li ću ja biti negdje ili neću, ja sam rekao moje stajalište da sam premlad za takvu funkciju. G. Prliću, kad govorimo o HDZ-u, spomenuli ste potrebu reformiranja kako HDZ-a tako svih stranaka u Bosni i Hercegovini. Da li na slučaju HDZ-a vidite da taj proces demokratizacije se odvija u zadovoljavajućim razmjerima i općenito kakva je vaša procjena trenutačnog stanja u HDZ-u BiH? = Ma sve će se mijenjati u smjeru prihvaćanja europskih standarda, dakle sve postojeće stranke i grupacije i koalicije, dakle ostajat će oni, narod će prepoznavati one koji jesu u stanju taj narod nakon tih vjekova koji su provedeni tako kako jesu, u zatvorenosti, bez odgovarajućih komunikacija, s razmišljanjem da treba uvjeriti nekoga da je netko gori od njega, a ne da zapravo ti trebaš biti bolji od nekoga... HDZ će pokazati da jest u stanju omogućiti kretanje, i federacije, i BiH, u ovom pravcu koji sam već spomenuo, to je prihvaćanje europskih standarda i približavanje euroatlantskim integracijama... Mislim da svi narodi u BiH to apsolutno zaslužuje... potporom međunarodne zajednice ovo je prilika generacija koja će spriječiti da se ubuduće ponovi ono čime smo bili suočeni prije nekoliko godina. (BBC) 160045 MET mar 98