ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Saborska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, temeljem izjava svjedoka i pisanih izvora, popisala je tijekom prošle godine 50.000 žrtava II. svjetskog rata i poraća. Ukupno je do sada
evidentirano 111.000 žrtava, a "taj strašan broj nije ni izdaleka konačan", istaknuo je na današnjoj sjedinici predsjednik Komisije Kazimir Sviben.
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Saborska Komisija za utvrđivanje ratnih
i poratnih žrtava, temeljem izjava svjedoka i pisanih izvora,
popisala je tijekom prošle godine 50.000 žrtava II. svjetskog rata
i poraća. Ukupno je do sada evidentirano 111.000 žrtava, a "taj
strašan broj nije ni izdaleka konačan", istaknuo je na današnjoj
sjedinici predsjednik Komisije Kazimir Sviben.#L#
Članovi Komisije prihvatili su Izvješće o radu za 1997., ali tek
nakon polemične rasprave i glasovanja kojim je iz Izvješća izbačena
rečenica: "Političku odluku da se posmrtni ostaci svih žrtava II.
svjetskog rata iz masovnih grobišta dostojno pokopaju na području
Jasenovca (preuređenje Memorijalnog područja Jasenovac) još
uvijek ne prate odgovarajući propisi".
Uz nekolicinu članova Komisije koji su bili za to da rečenica ostane
u Izvješću, većina je članova predložila da se ona jednostavno
izbriše, dok je Slavko Goldstein inzistirao da se umjesto te
rečenice u Izvješće stavi rečenica kojom bi se Komisija izrijekom
izjasnila da se neće mijenjati karakter Memorijalnog centra
Jasenovac. U raspravi je istaknuto da Komisija ne može donositi
takve odluke, a da je među najvećim problemima s kojima se susreće,
nepostojanje lokacije ili više lokacija koje bi se uredile kao
zajedničko groblje.
Za dostojno obilježavanja žrtava rata i poraća Ante Beljo predložio
je da se groblje uredi u svakoj županiji. Rečeno je također kako je
iz dosadašnjeg iskustva vidljivo da će se ići na obilježavanje na
lokalnoj razini.
Raspravu oko rečenice iz Izvješća započeo je Slavko Goldstein koji
je rekao kako ne zna za navedenu političku odluku, ali zna za
suprotnu odluku hrvatskih nadležnih tijela - da neće biti
prenamjene Jasenovca. Podsjetio je da je prijedlog koji je prije
dvije godine iznio predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman izazvao
velike polemike i kritike, a završilo je pismom u kojem hrvatska
nadležna tijela "uvjeravaju Muzej holokausta, kao državnu
instituciju SAD-a, da takave prenamjene neće biti".
Tražeći da se izbjegne sve što bi moglo štetiti Hrvatskoj, Mihael
Montiljo je podržao Goldsteinov prijedlog da se Komisija izjasni da
se karakter Jasnovca neće mijenjati, ali je to na kraju glasovanjem
odbijeno.
Vladimir Žerjavić se složio da "ne dolazi u obzir fizičko spajanje"
svih žrtava II. svjetskog rata u Jasenovcu.
No, u raspravi je istaknuto da je u Jasenovcu i nakon rata ubijen
ogroman broj žrtava Hrvata (Anto Baković), da je Jasenovac počeo u
II. svjetskom ratu, a završio 1947./48., te da svaku žrtvu na
prostoru stradanja treba dostojno obilježiti (Franjo Šanjek).
Hrvatskoj treba skinuti breme, ali breme o navodnoj genocidnosti i
to samo istinom, naglasila je Gordana Turić. Pitajući uz ostalo
kuda bi se došlo inzistiranjem samo na jednim žrtvama, podržala je
ideju o Jasenovcu kao spomen području za sve žrtve.
Goldsteinovom se prijedlogu izričito usprotivio Mladen Ivezić
kazavši da su i "partizani u Jasenovac dovodili ljude". Ivezić je
tisak koji je napao prijedlog predsjednika Tuđmana nazvao
"prljavim", a smatra da se samo može razgovarati je li predloženo
dobro za unutarnju politiku, ali se ne smije popuštati zbog vanjske
politike.
Članovi Komisije danas su prihvatili i Plan rada za ovu godinu, a
Vladimir Žerjavić izvijestio je o međunarodnoj konferenciji o
Jasenovcu, što je održana u New Yorku. Ponovio je rezultate svojih
istraživanja o 80.000 ubijenih u Jasenovcu, napomenuvši kako se
Beograd ponovno javlja s podacima i navodno novim dokumentima o
ogromnom broju žrtava, od 500.000 do čak milijun jasenovačkih
žrtava.
(Hina) bn dd
131629 MET mar 98