12. III. FRANCUSKI LIBERATION - NEJEDNAKE ŠANSE ZA PRISTUP EUROPSKOJ UNIJI

FRANCUSKA LIBERATION 12. III. 1998. Kandidati prvog i drugog kruga "Jedanaest država koje su danas pozvane na Europsku konferenciju (Cipar, Poljska, Mađarska, Češka Republika, Estonija, Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Letonija i Litva) već imaju u džepu pozivnicu za jedinu pravu ceremoniju koja im je važna: pristup, prije ili kasnije, u 'klub petnaestorice'. Iako je politička poruka londonskog skupa to da se sve one nalaze na startu, stvarnost je ipak drukčija: samo prvih šest započet će krajem ožujka pregovore o pristupu Europskoj uniji, a ostalih se pet za sada mora zadovoljiti potpisivanjem 'partnerstva za pristup', kako je odlučeno u Luksemburgu na sastanku na vrhu održanom u prosincu prošle godine. Turska, koja se nije odazvala tom sastanku, nije progutala suptilnu semantičku razliku u govoru petnaestorice koji su joj ponudili samo 'europsku strategiju za Tursku'. Iako su je priznali kao 'državu koja bi mogla biti izabrana', Europljani su je odbili uključiti u proces koji je pokrenut u prosincu prošle godine. Režim iz Ankare teško je prihvatljiv zbog kršenja ljudskih prava i previše je slab na gospodarskoj razini. A kad je riječ o konkretnim kriterijima, zašto je izabrana Slovenija, a ne Rumunjska, i zašto Estonija, a ne Litva? Razlike koje su nastale između dviju kategorija država kandidatkinja nastale su zbog primjene preciznih kriterija kojima su dodana i neka isključivo politička razmišljanja. Kriteriji za pristup određeni su u lipnju 1993. godine na sastanku na vrhu u Kopenhagenu. Oni na političkom planu traže stabilne, demokratske ustanove, poštovanje ljudskih prava i zaštitu manjina. Na gospodarskom planu, država koja se kandidira mora imati stabilno tržišno gospodarstvo, mora biti kadra suočiti se s konkurencijom na jedinstvenom tržištu i preuzeti obveze koje donosi pristup Europskoj uniji. Kad je Europsko povjerenstvo u srpnju prošle godine objavilo svoje mišljenje o deset kandidatura država istočne Europe, zaključilo je da nijedna od tih država ne udovoljava potpuno gospodarskim kriterijima. Osim Cipra, koji je odavno 'homologiziran' kao prikladan za pristup, pet od deset država ostalo je u skupini koja može ući samo ako popravi rezultate, pa će 1998. godine započeti pregovore o pristupu. Mađarska, Poljska, Češka, a podupire ih Njemačka, imaju najveće izglede. Slovenija je odmah iza njih, zato što je podupiru Italija i Austrija. Skandinavske države podupiru ulazak baltičkih država, tako da se za utrku kvalificirala i Estonija. Nisu prošle Letonija zbog postupanja prema ruskoj manjini i Litva zbog unutarnjega političkog kaosa. Slovačka je jedina država koja je odbačena zbog 'nedovoljne' demokratizacije. Rumunjska će morati učiniti 'izvanredno velike i trajne napore' kako bi stvorila dobro tržišno gospodarstvo, a isto će morati učiniti i Bugarska, unatoč postignutom napretku na političkom planu. Odluke iz Bruxellesa odmah su izazvale graju. Vikale su i države koje su se našle u onoj drugoj skupini, ali i one iz Europske unije koje drže da je stvaranje nove crte razdvajanja u Europi politički nezgodno, a gospodarski opasno. Neće li na taj način iz država koje se već sada nalaze u zaostatku za ostalima nakon ovoga početi bježati strani ulagači? Cijeli sastanak na vrhu održan u Luksemburgu svodio se na ublažavanje mogućih posljedica, kako bi se prihvatilo 'načelo jednakosti u postupku'. Tako je svakoj od jedanaest kandidatkinja ponuđeno 'partnerstvo za pristup', neka vrst zadataka koje trebaju obaviti, a nagrada će biti velika kasica-prasica od 20 milijarda ecua. I tako dugo dok ovaj proces traje, ne može se isključiti mogućnost da one iz drugog reda dostignu ove iz prvoga i da u Europsku uniju uđu istodobno. Na taj je način privid spašen", piše Nathalie Dubois. 130059 MET mar 98