LJUBLJANA, 12. ožujka (Hina) - Propada li taktika aktualne slovenske politike da kooperativnim odnosom prema globalnim planovima za stabilizaciju jugoistočne Europe i južnog Balkana izbori za sebe pijemontski položaj u gospodarskom
povezivanju tog prostora zbog neracionalnosti svih političkih struja u Srbiji, pitanje je koje vodeći slovenski politički analitičari postavljaju oko zaustavljanja slovenskih teretnjaka na granici sa SR Jugoslavijom.
LJUBLJANA, 12. ožujka (Hina) - Propada li taktika aktualne
slovenske politike da kooperativnim odnosom prema globalnim
planovima za stabilizaciju jugoistočne Europe i južnog Balkana
izbori za sebe pijemontski položaj u gospodarskom povezivanju tog
prostora zbog neracionalnosti svih političkih struja u Srbiji,
pitanje je koje vodeći slovenski politički analitičari postavljaju
oko zaustavljanja slovenskih teretnjaka na granici sa SR
Jugoslavijom.#L#
Novu blokadu slovenske robe slovenski je tisak odmah usporedio s
blokadom iz 1989., kada je slovenska omladinska organizacija
poduprla albanske rudare u Starom Trgu, a Milošević na to odgovorio
prvim sankcijama na slovensku robu.
Bio je to prvi simptom raspada SFRJ, tumače danas slovenski
analitičari.
No kako se i zaustavljanje slovenske robe na granici sa SRJ početkom
ovoga tjedna navodno dogodilo zbog izjave o Kosovu kojom se
oglasilo ministarstvo vanjskih poslova Slovenije i neuspjelih
dogovora Ljubljane i Beograda u vili Podrožnik oko pitanja
sukcesije (je li raspad secesija ili pravna sukcesija), sugerira se
da je riječ o povratku krize na njezin početak - na Kosovo.
"Potkraj 1990., bio sam članom slovenskog izaslanstva koje je
srpskoj demokratskoj oporbi ponudilo dokument o jugoslavenskoj
ekonomskoj zajednici suverenih članica koje bi povezivala carinska
i monetarna unija", piše u četvrtak u ljubljanskom "Dnevniku" Mile
Šetinc.
Đinđić, Mićunović, Koštunica i Čavoški odbili su to prezrivo i
samosvjesno jer su ih zanimale "samo srpske granice nakon
očekivanog raspada federacije", dodaje Šetinc i navodi da bi
Slovenija i danas mogla odigrati ulogu "balkanske Švicarske", ali
je guranje slovenskih izvoznika kao prethodnice diplomata u
trenutku kad se priprema kosovski finale bilo nespretno i gotovo
tragikomično.
"Beograd sada treba pustiti na miru i pričekati vrijeme kad
međunarodna javnost političkim, a možda i vojnim pritiskom na
Srbiju stvori situaciju da se nađe nešto prostora i za slovenske
interese", piše Šetinc.
Ljubljansko "Delo" pak u odnosima s Beogradom preporučuje
"razboritost i osjetljivost". Po mišljenju središnjega slovenskog
političkog dnevnika Slovenija, kad je riječ o sukcesiji, ne smije
popuštati, ali u osudama Beograda zbog Kosova ne smije istrčavati
već pratiti međunarodne čimbenike.
"Od nas se, istina je, zbog članstva u Vijeću sigurnosti očekuje
aktivnija uloga, ali je jasno da Beograd naše posredovanje ne bi
prihvatilo. Ne bi bilo mudro da se Ljubljana stavi na čelo
križarskog rata protiv Beograda iako je istina da Kosovo, zbog
kršenja ljudskih prava, ne može ostati samo unutarnja stvar
Jugoslavije", piše list.
(Hina) fl rt
121511 MET mar 98