GS: HPT PRED RESTRUKTURIRANJEM

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Analiza postojećeg stanja u Hrvatskoj pošti i telekomunikacijama (HPT) kao i mogućnosti njezinog daljnjeg razvoja naći će se uskoro pred zastupnicima Hrvatskog državnog sabora. Stručnjaci HPT-a u studiji "Raščlamba postojećeg stanja HPT-a u cjelini i po dijelovima te modeli diobe i razvoja" predlažu izradu zasebnog srednjoročnog plana razvoja za poštu i telekomunikacije, odvajanje njihove imovine do kraja ove godine te izradu zakona o privatizaciji tog javnog poduzeća. #L# Optimalan početak razdvajanja HPT-a na dva poslovna subjekta, po mišljenju HPT-ovih stručnjaka, bio bi početak 1999. godine. Uz to, predlažu dokapitalizaciju Hrvatske poštanske banke (HPB) u svom sastavu, pri čemu bi ona ostala u većinskom vlasništvu sektora telekomunikacija. Dokapitalizacija bi se provela tako da HPT iz ostalih hrvatskih banaka povuče svoj udio te ga uloži u temeljni kapital HPB-a. HPT DANAS HPT danas broji više od 22 tisuće zaposlenih, od čega otprilike 12 tisuća u poštanskoj djelatnosti, a 10 tisuća u telekomunikacijama. Osim toga, trenutačno na izgradnji poštanskog i telekomunikacijskog sustava radi više od 200 malih tvrtki koje upošljavaju gotovo četiri tisuće djelatnika. Ta najprofitabilnija tvrtka u državnom vlasništvu u bruto nacionalnom proizvodu države sudjeluje s više od četiri posto, prema manje od jedan posto 1990. godine. U ukupnim investicijama u Hrvatskoj sudjeluje s 15 posto, a 95 posto svoje investicijske izgradnje do sada je pokrivala iz vlastitih sredstava. RESTRUKTURIRANJE I RAZVOJ POŠTE Prema procjenama stručnjaka HPT-a, do 2000. godine u Hrvatskoj bi trebao biti 1271 poštanski ured, što bi bilo 105 više nego u 1995. Poštanskih šaltera, pak, trebalo bi biti 2812 ili 318 više nego u 1995. godini, a poštanskih ormarića 6500 ili 533 više. U trajnu imovinu pošte do te godine bi se uložilo ukupno 966,53 milijuna kuna, što uključuje i sanaciju ratnih šteta na poštanskim objektima i opremi na ranije okupiranim područjima. No, za saniranje šteta i za prijeko potreban razvoj poštanskog sustava neće se moći osigurati financijska sredstva iz poslovnih rezultata u tom sustavu. Poštanska djelatnost danas posluje s gubitcima koji se pokrivaju iz profita ostvarenog u telekomunikacijama. Po mišljenju pojedinih stručnjaka iz tog kruga, samo malim pomakom u cijenama poštanskih usluga u unutrašnjem prometu omogućilo bi se poslovanje te djelatnosti bez gubitaka. Ukupni prihod poštanske djelatnosti do 2000. godine trebao bi rasti po prosječnoj stopi od 10 posto na godinu, kada bi dosegnuo 1,6 milijardi kuna, što je gotovo 400 milijuna kuna više nego lani. U neposrednoj budućnosti u toj djelatnosti stručnjaci HPT-a ne predviđaju povećanje broja zaposlenih, kojih je trenutačno 11.792. RESTRUKTURIRANJE I RAZVOJ TELEKOMUNIKACIJA Uz pretpostavku idealnih uvjeta poslovanja i uz konkurenciju, u HPT-u očekuju da će tržište telekomunikacijskih usluga do 2000. godine rasti godišnje po stopi do 10 do 11 posto, a nakon toga se stabilizirati na pet do šest posto. Izvjesno je također da će telekomunikacije u Hrvatskoj slijediti opći trend restrukturiranja i razvoja telekomunikacija u europskim zemljama i šire. Do 2000. godine, smatraju u HPT-u, trebalo bi doseći telefonsku razvijenost sa sadašnjih 31 na 39 glavnih telefonskih priključaka (GTP) na 100 stanovnika u Hrvatskoj, tj. realizirati ukupno 1,85 milijuna GTP-a. Taj je cilj moguće postići instaliranjem 475 tisuća novih telefonskih priključaka, od kojih se 325 odnosi na zamjenu za dotrajale i zastarjele i uključenjem otprilike 350 novih GTP-a. Mrežu za prijenos podataka komutacijom paketa CROAPAK potrebno je do 2000. godine kapacitivno postupno nadograđivati u skladu s potrebama korisnika, a planira se i njezina integracija s Mrežom za prijenos podataka iznajmljenim vodovima CROLINE i s Internetom u sklopu buduće ATM mreže. Mobitel-NMT 450 mreža će 1998. godine brojiti 90 tisuća pretplatnika, a u 2000. godini 120 tisuća. CRONET-GSM mreža će, pak, ove godine imati 96 tisuća pretplatnika da bi se do 2000. njihov broj gotovo udvostručio. U 1997. godini telekomunikacije su ostvarile prihod od 3,95 milijardi kuna, a on bi u 2000. godini trebao biti 981,35 milijuna viši, pri čemu bi prosječna godišnja stopa rasta iznosila 7,68 posto. Da bi se osiguralo financiranje planiranog razvoja telekomunikacijske mreže te zamjena zastarjelih i dotrajalih kapaciteta, u sljedeće tri godine trebalo bi osigurati otprilike 6,32 milijardi kuna. Pri tome bi kreditno zaduženje HPT-a trebalo rasti po prosječnoj stopi od 6,85 posto godišnje. U 1997. godini kreditno zaduženje iznosilo je 355 milijuna kuna. RESTRUKTURIRANJE NOSI I PROBLEM VIŠKA ZAPOSLENIH Kako ocjenjuju HPT-ovi stručnjaci, restrukturiranjem toga javnog poduzeća, odnosno odvajanjem pošta i telekomunikacija, pojavit će se višak zaposlenih od otprilike 5000 djelatnika koji ne obavljaju osnovnu djelatnost. Oni drže kako nije nužno odmah rješavati njihov status, već predlažu osnivanje posebnih društava kako bi se to riješilo, ako se se to pokaže gospodarski i tržišno opravdanom. (Hina) at sbo 121206 MET mar 98