DIE WELT - KOSOVO - 11. III.

NJEMAČKA DIE WELT 11. III. 1998. Balkanu prijeti veliki požar "Jugoslavenska tragedija vraća se na mjesto gdje je počela prije jedanaest godina: svojim zloglasnim borbenim pokličem na Kosovom polju, Slobodan Milošević dao je u travnju 1987. znak za početak velikog srpskog pohoda. 'Nitko se neće usuditi tući vas', vikao je Srbima na Kosovu; 1989. Beograd je ukinuo autonomni status pokrajine. U ratu koji je zatim izbio u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, Kosovo je, ona mitska 'prapostojbina' Srba - začudno ostalo mirno. Tek sada, tri godine poslije zaključenja Daytonskoga sporazuma, ponovno je izbilo nasilje, a stanje na Kosovu vodi u završnicu između Srba i Albanaca. Ako teror na Kosovu eskalira u otvoreni rat, možda će se razbuktati požar koji će zahvatiti cijelu regiju. Sukobom na Kosovu neposredno su pogođene 'matična zemlja' Albanija i bivša jugoslavenska republika Makedonija. Albanija je početkom srpskih pokolja već pojačala svoje postrojbe na granici sa Srbijom. U Tirani računaju s ratom. Isto tako brzo kao na Albaniju, rat bi se mogao proširiti i na Makedoniju. Na Kosovu su od dva mlijuna ljudi 1,8 milijuna etnički Albanci, 90 posto stanovništva. U Makedoniji živi druga po veličini albanska manjina: tamo je od dva milijuna stanovnika 440 tisuća Albanaca - 22 posto stanovništva. Uglavnom žive na sjeverozapadu. Do ljeta 1997. Makedonija je poslije Slovenije slovila kao najmirnija od bivših jugoslavenskih republika. U svakom slučaju bila je jedina koja svoju neovisnost nije morala kupiti ratom. Predsjednik Kiro Gligorov založio se za pametnu manjinsku politiku. Tako su u Makedoniji velike stranke etničkih Albanaca od neovisnosti zemlje 1991. sudjelovale u svim vladama. No albanska je manjina tražila regionalnu autonomiju. 9. srpnja 1997. došlo je u Gostivaru do sukoba između Albanaca i makedonske policije. Veliki dio napetosti na sjeverozapadu Makedonije 'uvezen' je s Kosova. 'Oslobodilačka vojska Kosova' (OVK) preuzela je odgovornost za više napada bombama u Makedoniji. Prebacivanje rata u Albaniju i Makedoniju moglo bi, osim vala etničke solidarnosti, povući za sobom i veliki pticaj na vjersku solidarnost. Muslimani u Albaniji, na Kosovu, u Bosni i južnoj srpskoj regiji Sandžaku, koji su se dugo oštro distancirali od fundamentalističke linije, u najnovije vrijeme sve više razvijaju sklonost prema turskom fundamentalizmu; osim toga Albanci i Turci u Makedoniji dijele zajedničku sudbinu jake, kompaktne manjine. Protiv muslimanskog bloka mogao bi se pak formirati pravoslavni savez u kojem bi se udružili Srbi, Makedonci, a možda i Grci. U slučaju - iako nevjerojatnom - otvorene solidarizacije bosanskih Muslimana i Muslimana u južnoj srpskoj regiji Sandžaku s vjerskom braćom na Kosovu, rat se ne bi proširio samo na jug nego i na sjeverozapad. Osim toga bi rat na Kosovu imao za posljedicu nepreglednu rijeku albanskih izbjeglica. Srpske bi postrojbe u slučaju rata odmah zatvorile granice prema Albaniji pa bi put većine izbjeglica vodio preko Makedonije. Time bi zemlja bila gospodarski preopterećena. Nadalje bi takav albanski juriš izazvao nacionalno-konzervativne Makedonce. A time bi se raspirilo još jedno etničko ishodište požara na Balkanu" - zaključuje Katja Ridderbusch. 120119 MET mar 98