VOA - RAZGOVOR S VELEPOSLANIKOM MURATOVIĆEM

GLAS AMERIKE - VOA 9. III. 1998. Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Hasan Muratović izjavio je u razgovoru za Glas Amerike kako se u Zagrebu priprema novi prijedlog o korištenju jedne luke u Hrvatskoj, a u skladu s dogovorima koje je nedavno u Washingtonu postigao hrvatski ministar obrane Gojko Šušak. U razgovoru s našom izvjestiteljicom Lindom Miliša, gospodin Muratović govori i o posebnim odnosima s Republikom Hrvatskom i nekima od tekućih pitanja u bilateralnim odnosim dviju zemalja. "Što se posebnih odnosa tiče dosad je svaka strana imala različit pristup. Izuzetno je važno da se konačno definira što su to posebni odnosi. Što se luke Ploče tiče, kaže veleposlanik Muratović, ne radi se o korištenju luke Ploče, već o slobodnom pristupu Bosne i Hercegovine moru. Prema washingtonskom sporazumu taj se pristup ostvaruje slobodnim kretanjem cestom od granice do slobodne zone na području luke. Nikad nismo tražili neutralnu zonu u kojoj ne bi vrijedili hrvatski zakoni, o čemu se dosta špekuliralo u hrvatskim medijima. Luka Ploče bi kao vlastito poduzeće servisiralo slobodnu zonu, koja bi obuhvaćala u prostoru približno 1,5 četvorni kilometar u kome bi se moglo slobodno manipulirati robom. = Mi jesmo pristali da govorimo o periodu od 30 umjesto od 95 godina. To može da bude 30 godina, s mogućnošću da se ugovor obnavlja, da se produžuje. Ne kaže se da je komercijalni najam u toj zoni nego da će se uzeti u obzir i komercijalno koliko išće njegovu luku Ploče. ... Slobodna zona ne bi bila unutar luke Ploče. Ne želimo razgovarati o najmu luke koja će i dalje funkcionirati kao samostalno poduzeće. Međutim, slobodna bi zona bila isključivo za Bosnu i Hercegovinu, ne bi bila pod upravom poduzeća luke Ploče, kaže Hasan Muratović i dodaje: Zašto se nitko ne upita imamo li kontrolu o prolazu kroz Neum i smeta li nam to uopće. Bosna i Hercegovina preko Neuma ima pristup Jadranu, ali to nije ekološki prihvatljivo, i to je definirano u Washingtonu. Osvrćući se na jedan od veoma krupnih bosansko-hercegovačkih problema, povratak izbjeglica i prognanih svojim kućama, veleposlanik Muratović neće se složiti s tezom da je Dayton bio moguć samo zahvaljujući nejasnoćama kada je u pitanju bosansko- hercegovčki identitet. Naprotiv, optimist je i vjeruje da će se, ako ne za godinu, onda za pet ili deset svi vratiti svojim kućama. Komentirajući problem Stolca u kojem bosansko-hercegovački Hrvati ne dopuštaju povratak prije rata većinskog bošnjačkog stanovništva, Muratović kaže: = Međunarodna zajednica gubi kredibilitet u Stolcu i ona to više ne može dozvoliti. Ona više od godinu i pol dana pokušava da vrati 100 obitelji u Stolac, za koje je ona izgradila kuće i od kojih su mnoge spaljene kad su izgrađene. Pošto ona želi u Sarajevu provesti red i dogovor da vrati 20 tisuća nebošnjaka u Sarajevo na godinu dana, ona sebi ne može dozvoliti jedan takav pad kredibiliteta u Stolcu gdje nije u stanju vratiti 100 obitelji. I ona je odlučila, ne samo u Stolcu nego svugdje u Bosni i Hercegovini, da smijeni ljude koji smetaju provođenju onoga što je već dogovoreno. Da li interese bošnjačkih vlasti zadovoljava projekt izgradnje autoceste Bregana - Zagreb - Dubrovnik. = (...) Mi u Bosni i Hercegovini nemamo granični stav o tome. Ljudi iz srednje Bosne naravno žele da ta cesta ide kroz srednju Bosnu, a ljudi iz Hercegovine žele da ona ide kroz Hercegovinu. Cesta kroz Hercegovinu više odgovara i Hrvatskoj jer to je zapravo jadranska magistrala koja je malo pomaknuta na sjever. Iz tih najtežih područja za gradnju na nešto lakša. To je jedno kompleksno pitanje i ekonomsko i političko, ako hoćete. Ali do pravog rješenja i prakse može se doći samo jednom studijom, uzimajući u obzir glavne sadržaje koje vi niste spomenuli, npr. ide li ta cesta dalje od Dubrovnika, ide li preko Crne Gore i Albanije za Bliski istok. Ako ide tamo, onda sigurno ima ekonomskog opravdanja da se ona gradi. (VOA)) 100140 MET mar 98