ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Stambena štednja i stambene štedionice u svjetlu nove zakonske regulative teme su o kojima je drugog dana sedmog susreta predsjednika i članova uprava te nadzornih odbora banaka i štedionica govorio
predsjednik saborskog Odbora za financiranje i državni proračun dr. Đuro Njavro.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina)- Stambena štednja i stambene štedionice u
svjetlu nove zakonske regulative teme su o kojima je drugog dana
sedmog susreta predsjednika i članova uprava te nadzornih odbora
banaka i štedionica govorio predsjednik saborskog Odbora za
financiranje i državni proračun dr. Đuro Njavro.#L#
Dr. Njavro autor je Zakona o Fondu za dugoročno financiranje
stanogradnje uz potporu države i Zakona o stambenoj štednji i
državnom poticanju stambene štednje, koji su stupili na snagu 1.
siječnja ove godine.
Govoreći o stambenim štedionicama i modelu subvencioniranja,
odnosno poticanja stambene štednje, dr. Njavro je kazao da će
hrvatska država uloženih 5000 kuna godišnje premirati sa 25 posto,
odnosno sa 1250 kuna iz državnog proračuna. Štediša postaje
vlasnikom premije i kamata ako svoj polog ne diže najmanje pet
godina. Građani mogu štedjeti i veće iznose, no premiranje je zbog
ograničenih proračunaskih sredstava moguće samo na štedne uloge do
5000 kuna, rekao je dr. Njavro napominjući da će sustav biti pod
kontrolom Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.
Po Njavrinim riječima, u Hrvatskoj se može očekivati osnivanje
dvije do četiri stambene štedionice.
Zakonom o dugoročnom financiranju stanogradnje uz potporu države
regulirano je subvencioniranje stambenih kredita kod poslovnih
banaka. Subvencioniranjem se želi postići niža kamatna stopa uz
duži rok otplate, a uskoro bi trebao biti donesen i pravilnik kojim
će se utvrditi uvjeti kreditiranja. Predviđeni rok otplate kredita
je do 30 godina uz petpostotnu kamatnu stopu (vezanu uz eskontnu
stopu HNB), a njihovi bi korisnici bile obitelji s neriješenim
stambenim pitanjem čiji članovi imaju manje od 35 godina. Takvi
krediti bili bi hipotekarni i u visni do 80 posto vrijednosti stana
ili kuće koju zajmotražitelj kupuje, a kreditiralo bi se do najviše
8000 kuna po četvornom metru stambenog prostora.
Rezultati primjene zakona trebali bi biti vidljivi već nakon šest
mjeseci. Za tu je namjenu u ovogodišnjem državnom proračunu
predviđeno 150 milijuna kuna, a inače su predviđena izdvajanja u
visini jedan posto tekućih izdataka proračuna iz prethodne godine.
Raspored kreditnog potencijala bit će utvrđen po županijama
približno u skladu s rasprostranjenošću stanovništva, kazao je dr.
Đuro Njavro.
Dvodnevne susrete predsjednika i članova uprava te nadzornih
odbora banaka i štedionica organizirao je Hrvatski institut za
bankarstvo i osiguranje (HIBO).
(Hina) dm db
071414 MET mar 98