FRANCUSKA
LE MONDE
5. IV. 1998.
Kosovo, naša stvar
"Ovaj put se neće reći da međunarodna zajednica nije na vrijeme
povela računa o prijetnji koja ponovno visi nad Balkanom. Kosovska
bačva baruta na rubu je eksplozije. Ovu siromašnu pokrajinu na jugu
Srbije Srbi smatraju svojom nacionalnom kolijevkom, no u njoj živi
90 posto Albanaca. Raspad Jugoslavije počeo je ustvari 1989., kada
je Slobodan Milošević ukinuo autonomiju na Kosovu i u Vojvodini, na
sjeveru, gdje živi jaka mađarska manjina.
Od tada, suzbijanje težnji kosovskih Albanaca - s brojnim povredama
sloboda i ljudskih prava - nije prestajalo, ali je problem bio
zabašuren ratom u BiH. Zanemarivana do Daytona, sudbina Kosova sada
postaje jedna od glavnih briga. Britanski ministar vanjskih
poslova Robin Cook je u Beogradu uime Europske unije. Uskoro će ga
slijediti francuski i njemački kolega Hubert Vedrine i Klaus Kinkel
koji će zajedno doputovati, što su kanili još u prosincu 1997., ali
neće moći doći u Prištinu, prijestolnicu Kosova, kao što su to u
početku željeli. Svi će se kod Miloševića zauzimati za pregovore,
za početak kojih gazda 'malene' Jugoslavije (Srbija i Crna
Gora)nije, čini se, raspoložen. Možda će se sjetiti da je 1992.
američki predsjednik George Bush koji se tada malo brinuo za rat u
Bosni, srbijanskim čelnicima označio 'crvenu crtu' koju ne smiju
prijeći, Kosovo.
Razlog međunarodne zabrinutosti je jasan: iza Kosova se ocrtava
cijelo 'albansko pitanje', t.j. činjenica da većina stanovnika
albanskog podrijetla ne živi u Albaniji, već je rasuta po nekolikim
balkanskim državama. Ako zbog pritisaka i poniženja koja trpe na
Kosovu zatraže pravo da žive zajedno u jednoj nacionalnoj državi,
teško će se izbjeći požar na tome području. Sve do sada, vlasti koje
su se smjenjivale u Tirani imale su dovoljno mudrosti da ne pokreću
to pitanje.
Za izlazak iz kosovske slijepe ulice, gdje bi umjerene Albance
uskoro mogla preteći nekolicina ekstremista, nema čudotvornog
rješenja. No još uvijek ima vremena da se pokrajini vrati
autonomija, da se provedu sporazumi sklopljeni u rujnu 1996. između
Beograda i albanskih predstavnika, da se srbijanska vojska
zamijeni mješovitim redarstvenim snagama. Milošević se odupire,
srbijanski 'demokrati' šute. Europljani bi odlučno morali
opetovati da reintegracije Srbije u međunarodnu zajednicu neće
biti bez pregovora koji će povesti računa o legitimnim težnjama
kosovskih Albanaca. Ukratko, morali bi pokazati da Kosovo nikako ne
može biti samo nutarnja srbijanska stvar", piše u uvodniku lista.
060145 MET mar 98
Grlić Radman u Kijevu: JI Europa ujedinjena u obrani prava Ukrajine da bira svoj put
Vlada: Dabrino postupanje neodgovorno i neprimjereno, tijela će utvrditi okolnosti
FIBA potvrdila: Hrvatska - Francuska u Jazinama
SAD uvele nove sankcije pojedincima i tvrtkama povezanima s Dodikom
Policija i DORH će provjeriti "sve okolnosti" Dabrine pucnjave
Jadranska liga: Pobjede splitskog Jadrana i Juga AO
Šah: Kashish Manoj Jain pobjednik u Pragu, Bogdan Lalić 11.
Izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum o prekidu vatre
Hajdaš Dončić o Dabri: Ovo je razlog za ostavku potpredsjednika Vlade
SP Rukomet: rezultati i ljestvice