FRANCUSKA
LE MONDE
5. IV. 1998.
Kosovo, naša stvar
"Ovaj put se neće reći da međunarodna zajednica nije na vrijeme
povela računa o prijetnji koja ponovno visi nad Balkanom. Kosovska
bačva baruta na rubu je eksplozije. Ovu siromašnu pokrajinu na jugu
Srbije Srbi smatraju svojom nacionalnom kolijevkom, no u njoj živi
90 posto Albanaca. Raspad Jugoslavije počeo je ustvari 1989., kada
je Slobodan Milošević ukinuo autonomiju na Kosovu i u Vojvodini, na
sjeveru, gdje živi jaka mađarska manjina.
Od tada, suzbijanje težnji kosovskih Albanaca - s brojnim povredama
sloboda i ljudskih prava - nije prestajalo, ali je problem bio
zabašuren ratom u BiH. Zanemarivana do Daytona, sudbina Kosova sada
postaje jedna od glavnih briga. Britanski ministar vanjskih
poslova Robin Cook je u Beogradu uime Europske unije. Uskoro će ga
slijediti francuski i njemački kolega Hubert Vedrine i Klaus Kinkel
koji će zajedno doputovati, što su kanili još u prosincu 1997., ali
neće moći doći u Prištinu, prijestolnicu Kosova, kao što su to u
početku željeli. Svi će se kod Miloševića zauzimati za pregovore,
za početak kojih gazda 'malene' Jugoslavije (Srbija i Crna
Gora)nije, čini se, raspoložen. Možda će se sjetiti da je 1992.
američki predsjednik George Bush koji se tada malo brinuo za rat u
Bosni, srbijanskim čelnicima označio 'crvenu crtu' koju ne smiju
prijeći, Kosovo.
Razlog međunarodne zabrinutosti je jasan: iza Kosova se ocrtava
cijelo 'albansko pitanje', t.j. činjenica da većina stanovnika
albanskog podrijetla ne živi u Albaniji, već je rasuta po nekolikim
balkanskim državama. Ako zbog pritisaka i poniženja koja trpe na
Kosovu zatraže pravo da žive zajedno u jednoj nacionalnoj državi,
teško će se izbjeći požar na tome području. Sve do sada, vlasti koje
su se smjenjivale u Tirani imale su dovoljno mudrosti da ne pokreću
to pitanje.
Za izlazak iz kosovske slijepe ulice, gdje bi umjerene Albance
uskoro mogla preteći nekolicina ekstremista, nema čudotvornog
rješenja. No još uvijek ima vremena da se pokrajini vrati
autonomija, da se provedu sporazumi sklopljeni u rujnu 1996. između
Beograda i albanskih predstavnika, da se srbijanska vojska
zamijeni mješovitim redarstvenim snagama. Milošević se odupire,
srbijanski 'demokrati' šute. Europljani bi odlučno morali
opetovati da reintegracije Srbije u međunarodnu zajednicu neće
biti bez pregovora koji će povesti računa o legitimnim težnjama
kosovskih Albanaca. Ukratko, morali bi pokazati da Kosovo nikako ne
može biti samo nutarnja srbijanska stvar", piše u uvodniku lista.
060145 MET mar 98
Najava događaja - sport - za nedjelju, 23. veljače
Sestriere, veleslalom (ž): Još jedna pobjeda Brignone, Ljutić 12.
NATO i EUFOR uoči presude Dodiku: Spremni smo spriječiti destabilizaciju BiH
Zagrebački policajci pronašli više od 52 kilograma droge
Rekordan broj Amerikanaca identificira se kao LGBTQ osobe - anketa
Hrvatska želi primijeniti najbolje prakse u liječenju raka imunoterapijom
Francuz nudi pola jackpota lopovima koji su srećku kupili njegovom ukradenom karticom
Times: Gisèle Pelicot među ženama godine 2025.
Napad u Berlinu ima antisemitsku pozadinu
Splitske maškare "preuzele" grad