TURISTIČKI BILTEN 121

TURISTIČKI BILTEN telefon: 01/48-08-682 fax: 01/48-08-821 Zagreb, 05. ožujka 1998. Sadržaj: 1. PREDSTAVLJEN PROJEKT NACIONALNOG PARKA BRIJUNI 2. HTZ DODJELJUJE HRVATSKE TURISTIČKE NAGRADE 3. ISTRAŽIVANJE O STAJALIŠTIMA I POTROŠNJI TURISTA 4. HRVATSKA TURISTIČKA SMJEŠTAJNA PONUDA - 1458 JEDINICA 5. TOMAS '97 ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU 6. PEČUH: PREDSTAVNICI HRVATSKE NA SAJMU TURIZMA 7. HOTELIJERI PLOČANSKOG "JADRANA" NA SAJMU U PRAGU 8. OTVOREN MEĐUNARODNI SAJAM "PROMO HOTEL" 9. PLAVA LAGUNA ULAŽE U KVALITETU SMJEŠTAJA I USLUGA 10. VODIČANKA D.D. PROMOVIRALA SVOJ NOVI VIZUALNI IDENTITET 11. USKORO OBNOVA HOTELA IVAN IZ SASTAVA SOLARISA 12. NAFTALAN NASTOJI POSTATI JEDINI SVJETSKI CENTAR ZA LIJEČENJE 13. BAVARSKO-HRVATSKO DRUŠTVO O OBNOVI HRVATSKIH DVORACA 14. DOBAR BUKING NJEMAČKIH GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI 15. UHPA O KONCEPCIJI JAMČEVNOG OSIGURANJA 16. NA KRKU USKORO LJEČILIŠNO-REHABILITACIJSKI CENTAR 17. "AROMATERAPIJA - ZAŠTITA ZDRAVLJA" 18. HVAR NAJVEĆE OTOČNO GRADILIŠTE 19. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP "RAZVOJ TURIZMA I SPORTA" 20. KONGRES "TURIZAM I KULTURA U ODRŽIVOM RAZVOJU" 21. TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI SEOSKOG TURIZMA 22. KRUŽNA PUTOVANJA (CRUISING) 23. VIŠE SIJEČANJSKE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA 24. TURISTIČKE DIONICE NA BURZI 25. SINDIKAT KONTROLE LETA O ZAHTJEVIMA KONTROLORA LETENJA 26. HELIDROM NA OTOKU ŠOLTI 27. "ATLANTSKA PLOVIDBA" PRODALA SVOJ NAJSTARIJI BROD 28. 1998: GODINA ZAŠTITE MORA I OCEANA 29. RAZGOVORI O ZAŠTITI PRIRODE I OKOLIŠA 30. PAD AZIJSKOG TURIZMA U POSLJEDNJE TRI GODINE 31. TOP DESTINACIJE U ISTOČNOJ AZIJI I PACIFIKU 1997. GODINE 32. MODERNI TRAJEKTI - PLIVAJUĆI AUTO-PUTEVI 33. BADEMOV CVAT NA MALLORCI 34. RENOVIRA SE MARITIM TENERIFFA 35. JUŽNA EUROPA 36. ŠVICARCI PUTUJU U SKANDINAVSKE ZEMLJE 37. NOVI TREND NA FUERTEVENTURI 38. WTO KALENDAR MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH DOGAĐANJA U 1998. NAJAVLJUJEMO: WTO KALENDAR MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH DOGAĐANJA U 1998. (2.dio) PREDSTAVLJEN PROJEKT NACIONALNOG PARKA BRIJUNI Hrvatski ministar turizma Sergej Morsan u subotu je na Brijunima bio nazočan predstavljanju projekta Nacionalnog parka Brijuni, kojeg je odlukom Vlade RH sačinilo Ministarstvo turizma. Riječ je o projektu kojeg čine program i koncept zaštite i korištenja prostora Nacionalnog parka Brijuni, prostorni program i koncept uređenja otoka Sveti Jerolim, prostorni program i koncept uređenja otoka Mali Brijun te idejno rješenje zdravstvene institucije - Somatopedski institut na Velikom Brijunu. U radu toga skupa sudjelovali su najviši predstavnici državnih institucija koje se bave zaštitom kulturne i prirodne baštine, zaštitom okoliša i prostornim planiranjem, predstavnici Istarske županije te saborski zastupnici. Ministar turizma Morsan naglasio je kako se tim projektom nudi mogućnost ispravnog korištenja brijunskoga Nacionalnog parka tako što se "stvara sklad između daleko veće zaštite prirodne, povijesne i kulturne baštine od dosadašnje, i većeg otvaranja Nacionalnog parka Brijuni za elitni turizam". Po njegovim riječima, umjesto dosadašnjih 36 posto u funkciji visokog turizma ubuduće bi 84 posto brijunskog otočja bilo namijenjeno visokome turizmu. Ministar Morsan drži kako je predstavljanje projekta Nacionalnog parka Brijuni jedan od oblika demokratske prakse koja omogućuje javnu raspravu o važnim pitanjima prije ulaska u saborsku proceduru. Ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Matija Salaj, predstavljanjući projekt kazao je kako je riječ o suvremenom gospodarskom pristupu i visoko zaštitarskom konceptu rađenom po uzoru na nacionalne parkove u svijetu, koji su maksimalno otvoreni za potrebe turizma. Projekt Nacionalnog parka Brijuni predviđa otvaranje Malog Brijuna - nakon 40 godina - u turističke svrhe sa brojnim bogatim sadržajima; uređenje otoka Svetog Jerolima u zabavno rekreacijski centar, a koji je, tijekom prijašnjega dugogodišnjeg smještaja slovenskoga radničkog odmarališta na njemu, poprilično devastiran; na Velikom Brijunu, uz obnovu postojećih hotela i vila izgradio bi se novi zdravstveno-rekreacijski centar. Istarski župan Stevo Žufić, ocjenjujući projekt, ustvrdio je kako se radi o strateški iznimno važnom prostoru za Istarsku županiju i Hrvatsku, te je predložio da u svim fazama budućih izmjena i dopuna prostornog plana sudjeluje i Istarska županija. HTZ DODJELJUJE HRVATSKE TURISTIČKE NAGRADE Hrvatska turistička zajednica (HTZ) - Odbor za dodjelu Hrvatske tursitičke nagrade dodijelit će za 1997. godinu Nagrade kao posebno priznanje za iznimni doprinos pojedinaca i tvrtki, odnosno ustanova u hrvatskom turizmu. Nagrade mogu dobiti pojedinci, skupina djelatnika, tvrtke i ustanove te pojedinac za životno djelo. Poticaj za dodjelu nagrade mogu Odboru predložiti sve fizičke i pravne osobe Republike Hrvatske. Rok za dostavu prijedloga za Nagrade za 1997. godinu je 31. ožujka 1998. godine. Sve informacije mogu se dobiti u HTZ-u, Ilica 1a, Zagreb, tel. 01/ 4556-455. ISTRAŽIVANJE O STAJALIŠTIMA I POTROŠNJI TURISTA Hrvatski Institut za turizam predstavio je u utorak u Opatiji rezultate istraživanja o stavovima i potrošnji turista na području Primorsko-goranske županije, čiji su temeljni ciljevi utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude, utvrđivanje turističke potrošnje i praćenje trendova domaće i inozemne turističke potražnje. Turistička odredišta Primorsko-goranske županije, čulo se, najviše posjećuju gosti iz Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije i Češke, te domaći gosti, koji su pretežno srednje životne dobi i imaju prosječna obiteljska primanja u iznosu od 1200 do 1800 američkih dolara mjesečno. Najveći je broj stalnih turista riječko područje odabrao uglavnom motiviran željom za odmorom i relaksacijom, te za razgledanjem prirodnih ljepota. U anketi o glavnim prednostima primorsko-goranskih turističkih odredišta gosti navode ljepotu prirode i krajolika, pogodnost za obiteljski odmor, ljubaznost turističkog i ugostiteljskog osoblja i gostoljubljivost stanovništva, osobnu sigurnost i kvalitetu hrane u restoranima, a kao glavne slabosti naznačuju ponudu zabavnih i rekreativnih sadržaja, uređenost plaža i slabe mogućnosti za shopping. Ravnatelj Instituta za turizam Ante Radnić posebice je upozorio na nisku razinu dnevne potrošnje turista, koja je lošija od hrvatskog prosjeka, i iznosi tek 31 dolar po gostu dnevno, a naročito je, po njegovim riječima, katastrofalan podatak o potrošnji od tek 4,6 dolara za usluge koje nisu osnovne. HRVATSKA TURISTIČKA SMJEŠTAJNA PONUDA - 1458 JEDINICA Ukupna hrvatska turistička smještajna ponuda u prošloj je godini raspolagala s 1458 jedinica; 683.334 ležaja i mjesta u kampovima, i 266.152 sobe. Polovinu smještajnih jedinica činili su osnovni objekti, ali prema njihovu kapacitetu, iskazanu brojem soba i ležaja, bilježili su manje od trećine ukupne hrvatske smještajne ponude. Osnovne kapacitete činile su 673 jedinice sa 199.127 ležaja i 82.668 soba, objavljeno je u najnovijem broju međunarodnog interdisciplinarnog časopisa "Turizam". Kapacitet osnovnih smještajnih objekata je stalan, ali kvalitativno siromašniji nego u predratnim godinama. Više od dvije trećine hrvatske smještajne ponude temelji se na komplementarnim kapacitetima za smještaj, na 785 smještajnih jedinica, 484.207 ležaja/mjesta u kampovima, te 183.483 sobe, tj. šatorskih mjesta. U prošloj je godini iskorištenost komplementarnih kapaciteta bila niska - samo 31 dan ili osam posto godišnje, a ti su kapaciteti namijenjeni sezonskom poslovanju, pa u ljetnim mjesecima ostvaruju gotovo 47 posto iskorištenosti. Među komplementarnim kapacitetima, 459 jedinica je privatnih iznajmljivača, 163 kampa, 141 odmaralište, te 23 ostala objekata. U Hrvatskoj su trenutačno 453 hotela ukupnog kapaciteta 135.114 ležaja i 62.054 sobe. Naša hotelska ponuda razlikuje se od hotelskih ponuda većine europskih zemalja. U nas je manje hotela koji su prosječno većeg kapaciteta. Hrvatsko hotelijerstvo označava nepovoljna struktura i sadržajno siromaštvo, uobličeno u velikim kompleksima namijenjenima masovnom turizmu. Pritom dominiraju hoteli B kategorije, njih 337, pa je stoga zastupljenost hotela s tri zvjezdice, koje odgovaraju toj kategoriji natprosječna u odnosu na mnoge europske zemlje. Hrvatske hotele karakterizira i iznimno slaba - 23-postotna iskorištenost. Njihovo bolje korištenje tijekom ljetnih mjeseci ukazuje na sezonalnost poslovanja. Više od četiri petine hrvatske hotelske ponude koncentrirano je u sedam primorskih županija koje raspolažu s 383 hotela, 123.225 ležaja i 55.734 sobe. U 14 kontinentalnih županija nalazi se 70 hotela i 11.889 ležaja te 6.320 soba. TOMAS '97 ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU Turisti koji su u prošloj godini u kvarnerskim ljetovalištima ostvarili 1,4 milijuna noćenja, dnevno su u prosjeku potrošili 31 američki dolar. Od tog iznosa 85 posto, tj. 26,5 dolara otpalo je na osnovne usluge smještaja, hrane i pića, dok su na dodatne usluge - kulturu, zabavu, kupovinu i slično turisti dnevno prosječno trošili 4,6 dolara. Ti su podaci tek dio posebnog izvještaja za područje Primorsko - goranske županije, što ga je u skopu istraživanja Tomas '97 o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, izradio zagrebački Institut za turizam. Istraživanje Tomas, koje je prvi put provedeno 1987., pa 1989., 1994. te 1997., prema riječima ravnatelja te ustanove dr. Ante Radinića, ukazuje na činjenicu da je hrvatska turistička ponuda u cjelini, pa tako i ona na području Kvarnera, siromašna te da turistima ne nudi gotovo ništa osim rente. Većina od gotovo tisuću anketiranih ispitanika u 23 kvarnerske turističke destinacije, pohvalno se izražavaju o prirodnim ljepotama i okružju pogodnom za obiteljski odmor, ljubaznosti i gostoljubivosti osoblja i domaćeg stanovništva, a visoko ocjenjuju i razinu osobne sigurnosti i kvalitetu hrane u restoranima. Međutim, velike zamjerke upućene su siromaštvu ponude zabavno - rekreativnih sadržaja, uređenosti plaža,(ne)označavanju kulturnih i povijesnih znamenitosti, kvaliteti lokalnog prijevoza, te "shopping" ponudi. Zbog visokih cijena, ali i lošeg izbora i kvalitete prehrambenih proizvoda, tvrde ispitanici, više od trećine turista koji odmor provode na Kvarneru (na razini Hrvatske riječ je o gotovo svakom drugom), hranu i piće donose sa sobom. Prema riječima predsjednika Turističke zajednice Županije primorsko - goranske Ranka Vlatkovića, koja je i naručila izradu posebnog izvještaja Tomas-a 97 za područje Kvarnera, rezultati istraživanja dobar su temelj za utvrđivanje mjera kojima će se unaprijediti ukupna turistička ponuda te regije. PEČUH: PREDSTAVNICI HRVATSKE NA SAJMU TURIZMA Peti sajam turizma Baranjske županije, na kojem između pedesetak izlagača iz Mađarske sudjeluju i predstavnici Hrvatske turističke zajednice iz Zadra, Gradaca, Kaštela, Turističkog ureda iz Supetra sa Brača, te Županijske gospodarske komore iz Splita i Rijeke, otvoren je u petak u Pečuhu. Na prijemu koji su u Obrtničkom domu u Pečuhu priredili predstavnici županijskih komora Splita i Rijeke, predsjednik Županijske gospodarske komore iz Splita gospodin Ivo Markusović posebno je istaknuo uspješnu višegodišnju suradnju ovih komora sa baranjskom Županijskom komorom iz Pečuha. Pored brojnih uglednih gostiju iz Mađarske i Hrvatske, prijemu su bili nazočni i djelatnici Generalnog konzulata RH iz Pečuha. HOTELIJERI PLOČANSKOG "JADRANA" ZADOVOLJNI SAJMOM U PRAGU Višečlano izaslanstvo hotelsko-ugostiteljskog poduzeća Hoteli "Jadran" iz Ploča vratilo se iz višednevnog posjeta Češkoj, gdje je sudjelovalo na turističkom sajmu u Pragu. O rezultatima tog posjeta te o planovima i pripremama za ovogodišnju turističku sezonu govorio je glavni direktor pločanskih hotelijera Dragutin Cvitanović. "Ove smo godine na sajmu u Pragu ponudili oko 2000 hotelskih ležaja na najjužnijem dijelu Makarske rivijere i u hotelu 'Faraon' na poluotoku Pelješcu. Iako je buking za 20 posto manji nego lani u isto vrijeme, ove smo godine planirali 200.000 turističkih noćenja ili 30 posto više nego lani", rekao je Cvitanović. Očekujemo da ćemo do početka ovogodišnje turističke sezone premjestiti oko 100 bugojanskih izbjeglica i obnoviti oko 120 kreveta u smještajnim paviljonima hotela 'Dalmacija' u Zaostrogu, dodao je Cvitanović. Pločanski hotelijeri zadovoljni su interesom svojih poslovnih partnera i turista na praškom sajmu. Posebno dobre rezultate zabilježili su češki turoperatori i agencije Vitkovice Tours, Čedok i Globtour, te postigli dobru prodaju apartmana, poglavito u hotelu "Labineca" u Gradcu i Turističkom naselju "Morenia" u Podaci. Prema riječima direktora Cvitanovića, najveći uspjeh je osjetno produljenje turističke sezone, koja će ove godine potrajati više od pet mjeseci. Ove se godine završavaju važne obnove i osuvremenjavanje hotelskih kapaciteta. U četirima hotelima dovršava se program informatizacije, uvođenja telefona i kabelske televizije u hotele "Labineca" i "Laguna" u Gradcu, te suvremeni teniski centar u hotelskom kompleksu u Gradcu. Posebno se uređuju tri restorana u hotelu Laguna sa 600 mjesta, a obnovit će se smještajni paviljoni, te proširiti parkirališta. OTVOREN MEĐUNARODNI SAJAM "PROMO HOTEL" U sportskoj dvorani Veli Jože u Poreču u srijedu je svečano otvoren Osmi međunarodni sajam opreme za turizam i ugostiteljstvo "Promo hotel 98", na kojemu izlaže više od 50 proizvođača i servisera opreme za turizam i ugostiteljstvo iz Hrvatske, Italije i Slovenije. PLAVA LAGUNA ULAŽE U POBOLJŠANJE KVALITETE SMJEŠTAJA I USLUGA U porečkoj turističkoj tvrtki Plava laguna u ovoj se godini u uređenje smještajnih i uslužnih objekata namjerava uložiti 94 milijuna kuna. Prema riječima projekt-menadžera te hotelske tvrtke Nevena Stavera, 52 posto investicijskih aktivnosti financirat će se dugoročnim kreditima, dok će se ostatak namiriti vlastitim sredstvima, tj. obrtnim kapitalom. Trenutačno je u tijeku rekonstrukcija Hotela Laguna gran vista (postojeći hotel Lila) i Hotela Laguna Istra (postojeći hotel Istra), u što će se uložiti 71 posto ukupnih sredstava u ovoj godini. Ti su hoteli izgrađeni još 1967. godine, kao B kategorija smještaja, a nakon rekonstrukcije imat će ukupno 724 postelje i po novoj će Katogorizaciji hotelskih i ugostiteljskih objekata imati tri zvjezdice. Sve će sobe biti opremljene televizorom, telefonom i mini barom, novim sustavom grijanja i rashlađivanja, a hotel Laguna gran vista dobit će i bazen. Kao energent, umjesto mazuta, koristit će se ekološki prihvatljivi plin. U ovoj će se godini proširiti A/C Bijela uvala, urediti plaže i sunčališta, uvesti klimatizacija i proširiti pojedini restorani. Također, ulagat će se u podizanje razine usluga u hotelima i apartmanima te tvrtke. U Plavoj laguni je u posljednje tri godine u poboljšanje kvalitete smještajnih kapaciteta, većim dijelom iz vlastitih izvora, uloženo 200 milijuna kuna, kazao je Staver. VODIČANKA D.D. PROMOVIRALA SVOJ NOVI VIZUALNI IDENTITET Vodička turistička tvrtka Vodičanka d.d. nakon sedam godina stagnacije na domaćem i inozemnom turističkom tržištu, ove godine očekuje konačan povratak na ta tržišta. Kako bi se što bolje prilagodili novim tržišnim uvjetima, prošli tjedan je promoviran novi vizualni identitet i promotivni materijal te kuće autora Ivice Propadala i fotografa Šime Strikomana u zagrebačkom Hrvatskom kulturnom klubu. Novi katalog Vodičanke napisan je na pet jezika, a sadrži sve povijesne podatke, kulturne znamenitosti i pojedinosti iz svakodnevnog života iz tog podneblja. Na novom promotivnom plakatu te tvrtke prevladavaju žuta i plava boja, simboli mora i sunca. Kako je istaknuo direktor Vodičanke Branimir Lepur, u njezinim je hotelskim objektima lani ostvareno 30 tisuća noćenja u otprilike 50 posto smještajnih kapaciteta. Time je ostvareno 60 posto predratnih turističkih rezultata. Ove se godine očekuje da će se zabilježiti preko pola milijuna noćenja u 70 posto kapaciteta. Lepur je dodao, kako su Vodice i Vodičanka u prijeratnim godinama bili u prvih deset najboljih hrvatskih turističkih destinacija i turističkih tvrtaka, a bilježilo se otprilike milijun noćenja. Ta hotelska tvrtka raspolaže s dvije tisuće smještajnih jedinica u hotelima i više od deset tisuća kreveta u privatnom smještaju. "Ratne su godine ostavile velike posljedice na naše hotelske objekte, a gotovo smo u svim hotelima ugošćivali prognanike, njih sedam, osam tisuća. Usporedbe radi, Vodice imaju pet tisuća stanovnika", rekao je Lepur. Župan Županije šibensko-kninske i predsjednik Turističke zajednice te županije Ivo Baica rekao je da je ta tvrtka jedan od glavnih nositelja turizma samoga mjesta i čitave Šibensko-kninske županije. USKORO OBNOVA HOTELA IVAN IZ SASTAVA SOLARISA Turistička tvrtka Solaris d.d. iz Šibenika ovih dana očekuje realizaciju kredita inozemnog kreditora u suradnji s Jadranskom bankom d.d. u visini 7,5 milijuna njemačkih maraka, namijenjenog obnovi hotela Ivan, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Željko Deković. Kredit je odobren na rok od šest godina uz dvije godine počeka, dok će kamata iznositi 8,375 posto godišnje. Sredstva su namijenjena za cjelovitu rekonstrukciju hotela, u kojem su šest godina bili smješteni prognanici i izbjeglice, te je obnova devastiranog hotela, prema Dekovićevim riječima, neizbježna. Površina hotela Ivan iznosi 16,5 tisuća četvornih metara, koji će, uz 347 hotelskih soba posjedovati kongresnu dvoranu, bazen i objekte ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Korištenjem trećeg ležaja kapacitet hotela će doseći 700 kreveta, a prema Zakonu o kategorizaciji hotelskih i ugostiteljskih objekata imat će tri zvjezdice. Vrijednost Solarisa iznosi 73 milijuna maraka. Jadranska banka iz Šibenika i mali dioničari imaju 51,4 posto dionica, a ostatak je u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju i Mirovinskih fondova. NAFTALAN NASTOJI POSTATI JEDINI SVJETSKI CENTAR ZA LIJEČENJE Ivanićgradski "Naftalan", jedinstveno lječilište specijalizirano za kožne i reumatske bolesti te rehabilitaciju, u skoroj bi budućnosti uz potporu države ili inozemnih investitora mogao prerasti u jedini europski i svjetski specijalizirani centar za liječenje psorijaze, rekla je ravnateljica Naftalana dr. Ana Skrbin. Lječilište raspolaže sa 110 postelja, a godišnje se u njemu liječi više od 1500 pacijenata. Iskoristivost lječilišnih kapaciteta je, prema riječima dr. Skrbin, 80 posto, pa se Naftalan u ovoj godini u suradnji s talijanskim i slovenskim udrugama psorijatičara i reumatičara, nastoji probiti i na ta tržišta. Na cijelom svijetu postoje svega dva nalazišta naftalana - specifične vrste ljekovite nafte - prvo je u Azerbejdžanu, a drugo u Ivanić-gradu. Pored ljekovitog naftalana u Ivanić-gradu su otkrivena i izvorišta slane natrijumkloridne hiperterme, a postojanje tih prirodnih bogatstava veže se uz nekadašnje Panonsko more, koje je nastalo prije više od 10.000 godina. Aktivne tvari naftalana stimuliraju biosintezu hormona nadbubrežne žlijezde, utječu na imunološki sustav, a odlikuju se i analgetskim i protuupalnim djelovanjem. Primjena naftalanskih ulja, koja imaju razna ljekovita svojstva, moguća je i u kozmetici jer je utvrđeno je da je kemijska struktura naftala slična estrogenu čije je djelovanje poznato u kozmetici i medicini. "Stoga, nakon obavljenih kliničkih ispitivanja u suradnji sa zagrebačkom Plivom, očekujemo da ćemo tijekom ove godine razviti i posebni program ljepote. Istodobno se radi i program pomoćnih medicinskih preparata, kao što su šamponi, kupke, masti i paste", istaknula je dr. Skrbin. Više od 11.000 pacijenata koji su od 1989. godine, kad je otvoreno lječilište, prošli kroz tu ustanovu, otprilike 45 posto je upravo onih s kožnim bolestima. Lječilišni turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske može postati dobra alternativa nautičkom turizmu tim više što se u svijetu sve više poklanja pažnja zdravom načinu života. Iako Naftalan nudi i terapijske i rehabilitacijske mogućnosti, mislim da se i kod nas mogu, uz dokapitalizaciju, osmisliti ciljani programi, naglasila je dr. Skrbin. BAVARSKO-HRVATSKO DRUŠTVO O OBNOVI HRVATSKIH DVORACA O mogućnosti obnove dvorca Eltz u Vukovaru i tijeku radova na sanaciji dvorca u Ludbregu razgovaralo se u srijedu u Zagrebu na sastanku Bavarsko-hrvatskog društva . Za obnovu dvorca u Ludbregu, kako je kazala predstavnica Bayerische Landesbank iz Muenchena dr. Heidi Fazekas, Bavarska je dala kredit u iznosu od tri i pol milijuna njemačkih maraka pod vrlo povoljnim uvjetima. Ističući kako Bavarska i Hrvatska tijesno surađuju, kako na gospodarskom tako i na kulturnom planu, predsjedavajući Odbora za znanost, umjetnost i kulturu pri Bavarsko-hrvatskom društvu dr. Michael Stanic izrazio je nadu da će taj dvorac u listopadu ove godine biti otvoren za javnost. Dvorac Eltz, naglasio je, također bi trebao biti renoviran uz pomoć hrvatskih i bavarskih institucija. Istaknuto je da je Bavarsko-hrvatsko društvo odlučilo okupiti sponzore za obnovu toga dvorca. DOBAR BUKING NJEMAČKIH GOSTIJU NA MAKARSKOJ RIVIJERI Turisti, koji će u organizaciji njemačkog turoperatora Neckermana ove turističke sezone ljetovati na makarskoj rivijeri ostvarit će četiri tisuće noćenja, a oni u organizaciji ID Riva - Toursa 1400 noćenja, rekao je direktor marketinga i prodaje makarske turističke tvrtke Hoteli Makarska d.d. Tonči Andrijašević. On je istaknuo kako potvrđen buking ta dva njemačka turoperatora iznosi 34 posto od ukupnog broja noćenja koje su prošle godine ostvarili njemački gosti u hotelu Meteor u Makarskoj. Interes njemačkih gostiju veći je za svibanj, lipanj i rujan, tj. razdoblje pred i posezone, za koju makarski hotelijeri nisu povećali cijene svojih usluga. Za boravak u srpnju i kolovozu na makarskoj rivijeri interes njemačkih gostiju nešto je manji. UHPA ĆE USKORO PREDSTAVITI KONCEPCIJU JAMČEVNOG OSIGURANJA Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) uskoro će svojim članicama predstaviti koncepciju jamčevnog osiguranja putnika u suradnji s Adriatic osiguranjem, rečeno je nakon prošlotjednog sastanka UHPA-inog Upravnog odbora, održanog radi dogovora o temama za iduću Skupštinu te Udruge koja će se biti 17. ožujka. Direktorica UHPA-e Maja Stanić je istaknula da će uskoro hrvatsko Ministarstvo prosvjete i športa u medijima objaviti natječaj za prijavu turističkih agencija koje imaju identifikacijski kod, te bi u idućoj školskoj godini imale pravo organizirati osnovnim i srednjim školama maturalna putovanja. Prema njezinim riječima, trenutačno UHPA izrađuje prijedlog koji će se dostaviti hrvatskom Ministarstvu financija, po kojem bi se oslobodilo plaćanje Poreza na dodanu vrijednost, PDV-a, na cjelokupni iznos usluge privatnog smještaja, odnosno PDV bi se plaćao samo na proviziju agencije. Zasad je od plaćanja PDV-a oslobođena provizija pri plaćanju turističkih aranžmana u inozemstvu, koji uključuje smještaj, te na cijene zrakoplovnih karata koje su uključene u te aranžmane. Inače, jedna od tema nadolazeće Skupštine te Udruge bit će analiza stanja na domaćem i međunarodnom tržištu i priprema turističke sezone u suradnji s Hrvatskom udrugom hotelijera i restoratera (HUH) radi neponavljanja lanjskih propusta, kada je došlo do prebukiranja i storniranja turističkih aranžmana iz inozemstva. NA KRKU USKORO LJEČILIŠNO-REHABILITACIJSKI CENTAR Općina Dobrinj na otoku Krku nedavno je započela s izradom prostornih planova za izgradnju lječilišno-rehabilitacijskog centra smještajnog kapaciteta od 150 kreveta. Procjenjuje se da će planovi biti gotovi do kraja godine, a očekuje se i zanimanje stranih ulagača za projekt - posebice iz Austrije, rekao je načelnik te općine Anton Gršković. Ljekovitost blata plaže u Solinama, koja se nalazi na mjestu nekadašnjih solana iz vremena vladavine Frankopana, utvrđena je balneološkom studijom još godine 1962. Prije deset godina, analizom zagrebačkog Instituta "Ruđer Bošković", ponovno je potvrđena njezina ljekovitost. To je blato, naime, do pred nekoliko godina bilo odvoženo u crikveničku Thalassotherapiju, za potrebe medicinske terapije, te je nakon tretmana vraćano opet u Soline. No, općina Dobrinj i Thalassotherapija nisu postigli dugoročnu suradnju u vezi korištenja blata, čija je ljekovitost posebno značajna kod reumatskih bolesti i postoperativne rehabilitacije. U uređenje parkirališta na spomenutoj plaži općina Dobrinj je prošle godine uložila otprilike 50 tisuća kuna, čime ju je ekološki zaštitila, budući da nije bio rijedak slučaj kada su se turisti automobilima spuštali na samu plažu, tražeći izlječenje u njezinu ljekovitom blatu, istaknuo je Gršković. Izgradnjom posebne rampe omogućen je i pristup plaži invalidnim osobama, a osim parkirališta, lani je uz plažu izgrađeno i igralište za odbojku. "AROMATERAPIJA - ZAŠTITA ZDRAVLJA I OBOGAĆIVANJE HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE" Simpozij "Aromaterapija - zaštita zdravlja i obogaćivanje turističke ponude Hrvatske" održat će se u povodu Svjetskog dana zdravlja od 5. do 7. travnja ove godine u Opatiji. Taj je simpozij pokušaj da se potakne razvoj tih oblika turizma na Jadranu. Ciljevi simpozija su: tradicija sakupljanja, priprave i korištenja ljekovitog bilja u priobalju i otočnom dijelu Hrvatske, upoznavanje aromatičnog bilja i glavni areali njihove rasprostranjenosti uz obalu, antimikrobno djelovanje eteričnih ulja biljaka te njihova farmakološka svojstva, prisutnost polena u zraku biljaka koje mogu izazvati polenozu u pojedinim dijelovima godine te upoznavanje glavnih meteoroloških čimbenika na tim područjima. Potom povezivanje statistički obrađenih podataka o liječenju kroničnih respiratornih i drugih oboljenja pristunošću aromatičnih biljaka, upoznavanje proizvodno-razvojnih mogućnosti poduzeća koja se bave proizvodnjom i plasmanom ljekovitih biljnih preparata u Hrvatskoj, važnost aromaterapije u obogaćivanju turističke ponude Jadrana i osnivanje znanstvenog kolegija za izučavanje učinaka aromaterapije i njenu primjenu u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske, kao vrijedan dodatak klasičnim metodama liječenja i unaprjeđivanja psihičkog i fizičkog zdravlja.. HVAR NAJVEĆE OTOČNO GRADILIŠTE Hvar je trenutačno najveće otočno gradilište u Hrvatskoj, naglašeno je na sastanku ministra pomorstva, prometa i veza Željka Lužavca i njegovih suradnika s gradonačelnicima i načelnicima općina na Hvaru. Za dva ključna infrastrukturna objekta - novo pristanište u Starigradu i dio moderne državne ceste u dužini od 18 kilometara Hvar-Starigrad - Vlada je iz proračuna osigurala preko 30 milijuna kuna i, kako je istaknuto, najveći dio poslova bit će završen do ove turističke sezone. Na sastanku s čelnicima otoka Hvara najavljena je i izgradnja novog modernog trajekta koji će moći primiti 130 vozila, a prometovao bi na liniji Split-Starigrad. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP "RAZVOJ TURIZMA I SPORTA" Dvodnevni međunarodni znanstveni skup na temu "Razvoj turizma i sporta" u organizaciji zagrebačkog Fakulteta za fizičku kulturu, Ekonomskog fakulteta i Zagrebačkog Velesajma održan je proteklog tjedna u sklopu sedmog Zagrebačkog sajma sporta s izložbom Nautika 2000 na Zagrebačkom Velesajmu. Taj je skup okupio eminentne stručnjake iz područja turizma i sporta, koji su izagali niz svojih stručnih radova objedinjenih na temu povezivanja turizma i sporta. Na otvorenju skupa predstavljena je i knjiga pod naslovom "Turizam i sport", u kojoj su objedinjeni stručni radovi koji su bili izloženi na skupu. "Turizam i sport" će kao udžbenik biti dostupan studentima, stručnjacima te svima onima koji su zainteresirani za razvoj sporta u turizmu. MEĐUNARODNI KONGRES "TURIZAM I KULTURA U ODRŽIVOM RAZVOJU" Prvi međunarodni znanstveni kongres "Turizam i kultura u održivom razvoju" održat će se u svibnju ove godine u Ateni. Bit će to prvi u nizu kongresa koji se planiraju održavati svake treće godine s ciljem sagledavanja, evaluiranja i redefiniranja uloge suvremenog turizma i kulture u sklopu fenomena održivog razvoja. U svezi s tim na kongresu su najavljene tri glavne teme: Turizam, Kultura i Razvoj, unutar kojih će se obrađivati relevantni sadržaji. Kongres u organizaciji Odjela za geografsko i regionalno planiranje Nacionalnog tehničkog sveučilišta u Ateni održat će se pod pokroviteljstvom grčkog Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva kulture i Nacionalne turističke organizacije. TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI SEOSKOG TURIZMA Analize razvoja domaćeg turističkog proizvoda pokazuju da njegov dosadašnji rast nije na adekvatan način pratio sve veće potrebe i interese gostiju. U posljednje je vrijeme uočljiv sve veći raskorak između ključnih karakteristika naše turističke ponude i potražnje sve probirljivijeg svjetskoga tržišta, kazao je Desimir Bošković sa Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča na 34. znanstvenom skupu hrvatskih agronoma u Opatiji. Na seoski se turizam u razvijenim zemljama, kao novi trend i moderan oblik odmora i rekreacije, gleda kao na jedan od značajnijih pokretača gospodarskog rasta te korištenja svih vrijednosti sela. Ekološki sve svjesniji turisti širom svijeta kreiraju i nameću novu turističku potražnju, kojoj se neminovno mora prilagoditi i hrvatska turistička ponuda. Već odavno svima je postalo jasno da turistički proizvod "Sunce i more" sve više zastarjeva, a traži se aktivan odmor i neposredan kontakt s prirodom i lokalnim stanovništvom, rekao je Bošković. Seoski turizam, kao selektivni oblik turizma, prava je prilika za revitalizaciju zemljišnih površina, stambenog i gospodarskih prostora na selu. Istra u cjelini, smatra Bošković, a posebice mjesta bliža obali mora, imaju dobre uvjete za razvoj seoskog turizma, tj.kombinaciju boravka na selu uz aktivno sudjelovanje u brojnim radovima te kupanje. Od ukupno 282 tisuće hektara poljoprivrednih površina u Istri otprilike 60 posto je obradivo. Postoje i veliki neiskorišteni stambeni prostori, čija udaljenost od mora nije veća od 30 kilometara, a čak 18 tisuća istarskih poljoprivrednih domaćinstava moglo bi se, mišljenja je Bošković, baviti tim oblikom turizma. Seoski bi turizam, uz ostalo, omogućio razvoj postojećih, ali i posve novih obrta, a revitalizirao bi i obogatio već pomalo zapuštene povijesne vrijednosti Istre, kazao je Bošković. KRUŽNA PUTOVANJA (CRUISING) Cruising ili kružno putovanje oduvijek je bio jedan od najzanimljviijih vrsta paket aranžmana koji omogućuje vrlo kvalitetan smještaj na brodovima-hotleima te veliki broj raznih dodatnih sadržaja i izleta. Odnedavno se takvi aranžmani mogu pronaći i na našem tržištu zahvaljujući putničkoj agenciji "Jammark" koja pretstavlja sljedeće kompanije: CELEBRITIY CRUISES (brodovi Century, Galaxy, Mercury, Horizon, Zenith) COSTA CROCIERE ( Costa Victoria, Costa Classica, Costa Romantica, Costa Riviera, Costa Allegra, Costa Playa) FESTIVAL CRUISES (brodovi Azur, Bolero, Flamenco) ROYAL OLYMPIC CRUISES (brodovi Stella Solaris, Stella Oceanis, Triton, Wren, Odysseus, Orpheus) Ti se programi prodaju u paket aranžmanu uz avio prijevoz, a posebice se interes povećava za destinacije: - karipske zemlje (Djevičanski otoci, Barbados, Bahami, Jamajka, Kajmanski otoci, Kuba, Meksiko) - grčki otoci (Santorini, Rodos, Kreta..) - kanarski otoci i Maroko - norveški fjordovi i baltičke zemlje - Aljaska i pacifička obala Polazišta su većinom iz Venecije i Genove, odnosno Ft.Lauderdale-a (Florida) i San Juan-a (Portoriko). Putovati se može gotovo svaki tjedan na raznim itinererima, birajući zemlje koje se žele posjetiti. U agenciji odobravaju popuste za mladence (do 10%), te obročnu otplatu na minimalno tri obroka. Obavijesti: JAMMARK, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb, tel./fax. 385 1 425-157, 422-113. VIŠE SIJEČANJSKE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA U Hrvatskoj su u siječnju ove godine cijene ugostiteljskih usluga porasle 1,5 posto u odnosu na lanjski prosinac. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše su porasle cijene alkoholnih pića i to 3,2 posto. U promatranom su mjesecu bezalkoholna pića poskupjela tri posto, hrana 1,8 posto, a noćenja 0,4 posto. U usporedbi sa lanjskim siječnjom cijene ugostiteljskih usluga porasle su 2,7 posto. Pritom je najviše poskupjela hrana - 5,1 posto te alkoholna pića 2,9 posto. Cijene bezalkoholnih pića porasle su 1,9 posto, a noćenja 1,5 posto. TURISTIČKE DIONICE NA BURZI Tjedni promet na Varaždinskom tržištu vrijednosnica. br. dionica cijena/kn %promjena promet/kn cijene 1. Plava laguna 940 -8,74 133.595 2. Arenaturist 97 5,43 28.234 3. Sunčani Hvar 30 -9,09 7.600 4. Jadranturist 110 3,77 2.200 SINDIKAT SLUŽBI KONTROLE LETA O ZAHTJEVIMA KONTROLORA LETENJA Sindikat službi kontrole leta koji okuplja zrakoplovno tehničko i meteo osoblje iz Hrvatske kontole zračne plovidbe (nekadašnja Uprava kontrole letenja) otvoreno je za suradnju s kontrolorima leta, no pronalazi i neke zamjerke u njihovim tvrdnjama i zahtjevima s nedavno održane izvanredne skupštine, rečeno je na konferenciji za novinare Sindikata službi kontrole leta. Po riječima predsjednika tog sindikata Lea Šimića tehničko i meteo osoblje ne slaže se s tvrdnjama sindikata kontrolora letenja da je instalirana oprema za kontrolu promašena i sumnjive kvalitete. O tome svjedoče i nedavna ulaganja u novu telekomunikacijsku opremu, radarsku infrastrukturu i ostalo. "Prije godinu dana imali smo turbulentan proces modernizacije, no sva je oprema u redu i sigurnost zračnog prometa nije ugrožena", kazao je Šimić. Sindikat službi kontrole leta ne podržava zahtjev za smjenom ravnatelja Hrvatske kontrole zračne plovidbe niti njen ustroj po njemačkom principu za što se zalaže Hrvatski sindikat kontrolora letanja. Hrvatska, naime, ima sve preduvjete za razvoj vlastitog modela ustroja Hrvatske kontrole zračne plovidbe, a u sustavu kontrole letenja svaki sektor ima svog čelnika koji odgovara za njegov rad tako da krivnja ne može biti isključivo na jednom čovjeku, ocjenjuje Šimić. Iako zamjeraju kontrolorima leta da ih nisu obavijestili o svojim zahtjevima, tehničko i meteo osoblje podržava njihov zahtjev za vraćanjem na posao dvojice kontrolora letenja iz Pule kao i kažnjavanje svih djelatnika koji su se ogriješili o hrvatske zakone. Leo Šimić istaknuo je i važnost tehničkog osoblja u službi kontrole letanja koje je od 1991. spašavalo opremu od ratnih razaranja te obnavljalo opustošene zračne luke u Dubrovniku, Zadru i Puli. Budući da se prvi puta pojavljuje prijedlog kojim bi status tehničkog i meteo osoblja bio različit od kontrolora letenja, pozvao je saborske zastupnike da podrže amandman kojim bi se taj status zadržao. HELIDROM NA OTOKU ŠOLTI U Grohotama na otoku Šolti proteklog je tjedna svečano, u nazočnosti državnih, zdravstvenih i vojnih uglednika, otvoren sedmi helidrom na otocima Splitsko-dalmatinske županije. Helidrom, asfaltirane površine od 500 četvornih metara, otvorio je splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić, istakanuvši da je taj Splitu najbliži otok, desetljećima bio i najnerazvijeniji otok dalmatinskog priobalja. Helidrom je ponajprije namijenjen za prijevoz bolesnika u splitsku kliničku bolnicu, ali, kako je rekao načelnik općine Šolta, Lenko Kalebić, otočani se nadaju da će na helidrom slijetati bogati gosti svojim helikopterima budući da Šolta teži razvoju visokog i medicinskog turizma. Investitor je izgradnje helidroma općina Šolta sa Županijom splitsko-dalmatinskom, a veliku pomoć u njegovoj izgradnji pružili su i hrvatski zrakoplovci što je, kako je kazao zapovjednik zračne baze Split-Divulje brigadir Gorki Tičinović, normalno za Hrvatsku vojsku koja, izvan svojih vojnih obveza, pomaže narodu. Helidrom je blagoslovio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Ante Jurić. Uz pomoć Županije splitsko-dalmatinske, u proteklih godinu i pol dana izgrađena su dva helidroma na Braču (Nerežišće i Milna), dva na Hvaru, dva na Visu i u Grohotama na Šolti. "ATLANTSKA PLOVIDBA" PRODALA SVOJ NAJSTARIJI BROD Dubrovački brodar "Atlantska plovidba" d.d. prodala je najstariji brod u svojoj floti "Hercegovinu", koji je izgrađen u riječkom brodogradilištu 1977. godine, priopćeno je iz poslovodstva dubrovačkog brodara. Kupac broda je grčki brodar "Castambis Shipping Ltd." iz Pireja a primopredaja je obavljena u irskoj luci Belfast. Dubrovački brodar provodi stalni proces pomlađivanja i obnove flote pa je sada prosječna starost brodova ovoga društva oko 10,5 godina. 1998: GODINA ZAŠTITE MORA I OCEANA Godina 1998. posvećena je zaštiti mora i oceana. Gotovo 71 posto zemljine površine ili 361 milijuna četvornih kilometara su povezani vodeni prostori oceana i rubnih mora, dok ostalih 149 milijuna četvornih kilometara otpada na kopno. Svjesnost svih opasnosti čovjekova djelovanja, razlog je donošenja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) iz 1982. Konvencija je na snagu stupila tek 1994. nakon što ju je ratificiralo 60 država, a već početkom 1997. 114 država, uključujući i Hrvatsku, pristupilo je konvenciji. Po procjenama, na Zemlji je ukupno 1500 milijuna prostornih metara vode, od čega se gotovo 97 posto nalazi u oceanima i morima. Na rubnim dijelovima oceana izdvajaju se veći ili manji dijelovi - mora, čija je ukupna površina oko 40 milijuna četvornih kilometara. RAZGOVORI O ZAŠTITI PRIRODE I OKOLIŠA Ravnatelj Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša dr. Ante Kutle primio je u ponedjeljak predstavnika Svjetske banke Johna Frasera Stewarta, stručnjaka za biološku raznolikost i prirodna dobra, te ga izvijestio o prioritetnim problemima zaštite prirode i okoliša u Hrvatskoj. Dr. Kutle će, kako je najavio, zatražiti i novčanu pomoć za rješenje takvih problema. Stewart je član radne skupine Svjetske banke, zadužen za prirodu i okoliš, koja priprema Strategiju pomoći Hrvatskoj u zaštiti okoliša. Svjetska banka prati i novčano pomaže izradbu hrvatske Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, i do sada je za to izdvojila 102 tisuće dolara, kazao je Kutle. Dodao je kako je zaštita okoliša u Hrvatskoj široko područje koje traži velika ulaganja. Po Kutlinim procjenama, za završetak izrade programa Nacionalne strategije trebalo bi još oko 500 tisuća dolara. PAD AZIJSKOG TURIZMA U POSLJEDNJE TRI GODINE Kyoto, Japan - Turizam u Istočnoj Aziji i Pacifiku u posljednje je tri godine usporio što je ponajviše uzrokovano financijskom krizom koja se odrazila na puno zemalja u tom dijelu svijeta, izvijestila je Svjetska turistička organizacija (WTO). U usporedbi sa prognozama do 2000. godine načinjenim prije krize, nekih 11 do12 milijuna potencijalnih turističkih dolazaka neće biti realizirano u Azijsko-Pacifičkom području, a i zarada će biti 10-ak posto manja. No, kako prognoziraju u WTO-u, razdoblje do 2000. godine bit će ispunjeno strukturnim reguliranjima, te ozdravljenjem i unapređenjem turizma u toj regiji. Tako u WTO-u predviđaju da će, naravno ukoliko ne bude nekih novih generalnih incidenata, Azijsko-Pacifička regija i tamošnja turistička industrija imati briljantnu budućnost. Međunarodni turistički odlasci u Istočnu Aziju i Pacifičku regiju porasli su lani za samo 1,1 posto na 90,2 milijuna, što je tek 15 posto ukupnih svjetskih odlazaka. Financijska je kriza najjači utjecaj imala na Tajland, no prisutna je bila i na Filipinima, Indoneziji i Maleziji, a indirektno su je osjetile i Australija kao i neki pacifički otoci. No ipak, u zaradi od turizma svijetla točka bila je Kina kojoj su prošlogodišnji turistički prihodi porasli za više od 18, te je bila jedna od najposjećenijih svjetskih destinacija. TOP DESTINACIJE U ISTOČNOJ AZIJI I PACIFIKU 1997. GODINE ZEMLJA TURISTIČKI ODLASCI %PROMJENA 1996/97 Kina 23.770.000 4,4 Hong Kong 10.406.000 -11,1 Tajland 7.263.000 1,0 Malezija 7.200.000 0,9 Singapur 6.542.000 -1,0 Indonezija 5.065.000 0,6 Makao 4.915.000 0,5 Australija 4.286.000 2,9 Japan 4.226.000 10,1 Republika Koreja 3.908.000 6,1 Tajvan 2.371.000 0,6 ZARADA OD TURIZMA U ISTOČNOJ AZIJI I PACIFIKU 1997. GODINE ZEMLJA TURISTIČKI DOLASCI % PROMJENA + Kina 12,074 18,4 Australia 9,324 5,8 Hong Kong 9,242 -14,7 Tajland 8,700 0,4 Singapur 7,993 0,4 Indonezija 6,625 5,0 Republika Koreja 5,200 -4,2 Japan 4,425 8,5 Malezija 3,850 -1,9 Tajvan 3,705 1,9 Makao 3,317 2,9 MODERNI TRAJEKTI - PLIVAJUĆI AUTO-PUTEVI Trajekti omogućuju komforan prelazak mora vlastitim automobilom. To znaju i Švicarci, kojih 170.000 svake godine pri odlasku ili povratku na ili s godišnjeg odmora u Europi koristi trajekt. Razlog tome je bogata ponuda modernih trajekata, koja se svakog dana širi. Scenom dominiraju moderni brodovi-trajekti (Cruise-Ferries) koji u standardima i infrastrukturi palube ni u čemu ne zaostaju prema krstarećim brodovima, te nova generacija brzih trajekata, koji skraćuju vrijeme prelaska. BADEMOV CVAT NA MALLORCI Ubrzo nakon Nove godine na Mallorci počinju cvasti stabla badema. Plavo nebo, a krošnje bijele ili ružičaste, odmor su za oči i dušu. Čak i za fotografske oči. Uživanje u bademovom cvatu može biti sasvim dovoljan razlog za dolazak na Baleare. U zimi je vrlo važno pronaći pravo mjesto za zabavu. Mnogi barovi su naime, zimi zatvoreni. Oni koji žele uživati u bademovom cvatu, moraju biti motorizirani na bilo koji način, jer moraju upoznati manja sela u unutrašnjosti Mallorce čiji su stanovnici jako ponosni na svoje zimske goste. RENOVIRA SE MARITIM TENERIFFA Od svibnja do srpnja ove godine uljepšat će se Maritim Hotel Teneriffa. Svih 300 soba uključujući 32 obiteljske sobe, osam suita i tri luksuzne suite imat će novi TV aparat sa satelitskim priključkom, radio, direktni telefon, minibar, klima uređaj, sef, prozore sa dobrom zvučnom izolacijom i balkon. Moderniziraju se i kupaonice. Da bi se omogućila promjena liftova i klima uređaja, hotel će od 11. 5. do 2. 7. 1998. biti zatvoren, da bi nakon toga najnormalnije, ali obnovljen nastavio s radom. JUŽNA EUROPA Švicarcima su daleko najvažnije trajekte veze u južnoj Europi. Svake godine na odredišta na ili u Sredozemnom moru trajektima putuje više od 140.000 Švicaraca. Najtraženije trajektne veze su, s jedne strane preko Jadranskog mora iz Italije za Grčku, djelomično čak i za Tursku a nakon toga se dijele za Cipar i Izrael. Najviše Švicaraca isplovljava iz Ancone, no, trajekti polaze i iz Venecije i Trsta te iz Baria i Brindisia. Najvažnije (Švicarcima) dolazne luke u Grčkoj su Patras na Peloponezu i Igoumenitsa. Ne smiju se zaboraviti niti linije iz Italije za Hrvatsku, te krstarenja uz obalu. Slijedeće težište na Sredozemlju čine trajektne linije za Korziku, Sardiniju i Siciliju. Na ove se otoke može stići iz Francuske (Marseille, Toulon, Nice) ili iz Italije (Genova, Livorno, Piombino, ali i iz Elba, Civitaveccia i Neapel). Neke linije idu preko Malte za Tunis ili iz francuskih luka za Maroko, Alžir i Tunis. Veliku važnost imaju i razne trajektne veze sa španjolskog kopna za Baleare te za Maroko i Kanarsko otočje. ŠVICARCI PUTUJU U SKANDINAVSKE ZEMLJE Otprilike 25.000 Švicaraca godišnje putuje prema Skandinavskim zemljama. Razlog tome je široka paleta najrazličitijih ruta iz njemačkih i danskih luka za Norvešku i južnu Švedsku uključujući Bornholm. No, tražene su i dulje rute za Finsku kao i nordijska "trkaća staza" između Finske i Švedske. Najznačajnije su rute za Sankt Petersburg i baltičke države. Glede sjeverne Europe mora se spomenuti i veza iz Danske za Farsko otočje i Island. NOVI TREND NA FUERTEVENTURI Fuerteventura (španjolski otok) je poznat po stalnim i jakim vetrovima. Od svih kanarskih otoka najoptimalniji je za windsurfing te je zato tu i niknuo svijet daskanja na vjetru (windsurfinga). Ovo se odredište kao svijet windsurfinga nalazi u ponudi mnogih agencija. Najljepša mjesta za daskanje na vjetru nalaze se na južnom dijelu otoka, gdje se nalazi i Windsurfing centar Pro Center. Smještaj je moguć u jeftinijim pansionima ili u hotelima s tri do četiri zvjezdice. Novost u ponudi je jahanje na valovima - kao odgovor snow-boardu. Stanica za jahanje na valovima nalazi se u mjestu Corralejo, gdje su i pansioni i hoteli. Najtraženiji mjeseci su svibanj i lipanj te rujan i listopad, kada su i vjetrovi najpogodniji. WTO KALENDAR MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH DOGAĐANJA U 1998. OŽUJAK 7- 11 ITB '98 Berlin, Njemačka 9 Planning - and Tourism - for the Future - London, Velika Britanija 11-13 Regional Seminar for Asian Countries, Indija 12-13 Air Transport Infrastructure and the Enviroment - London, Velika Britanija 12-15 Expotour Slovakia '98 - Zilina, Slovačka 12-20 Seminar: "La gestion economico-financiera y la estrategia de la comercializacion de la empresa de turismo rural" - Oviedo, Španjolska 14-17 Mid-Winter Menagement and Education Conference - Indianapolis, SAD 17-18 Seminar: "Frontier Statistics for European Countries - Madrid, Španjolska 19-20 Šesti sastanak Upravnog odbora međunarodne konferencije o statistici u turizmu -Madrid, Španjolska 19-22 TUR '98 - Švedski međunarodni putnički i turistički sajam - Gothenburg, Švedska 22-24 Fine Food '98 - Brisbane, Australija 22-25 PATA Travel Mart - Singapore, Singapore 25-26 Britanski putnički i trgovački sajam, Birmingham, Velika Britanija 25-27 PATA Chapters World Congress - Cebu, Filipini 25-27 Europska konferencija o zdravstvenom turizmu: "Mobility and Health: From Hominid Migration to Mass Tourism" - Venecija, Italija 25-29 TRAVEL '98, 21. Međunarodna turistička izložba - Budimpešta, Mađarska 26 Burning Issues in Tourism - Birmingham, Velika Britanija 26-29 MITT '98 - Peta moskovska međunarodna putnička i turistička izožba - Moskva, Rusija 26-30 23eme Salon mondial du turisme - Pariz, Francuska 29 47. PATA godišnja konferencija - Manila, Filipini * 31 Travel Technology '98 - Toronto, Kanada * * traju do 2.travnja TRAVANJ 1-3 RCI Asia-Pacific Conference - Bangkok, Tajland 2-4 VIVATTUR '98 - Vilnius, Litva 2-4 Hospitality Sales and Marketing Association International (HSMAI) - 70. godišnja konvencija - Anaheim, SAD 2-5 Arab World Travel & Tourism Exchange (AWTTE) - Bejrut, Libanon 3-5 INITT '98 - Indijska međunarodna putnička i turistička izložba - New Delhi, Indija 7-10 Hotelex Shangai '98 - Šangaj, Kina 14-17 Food & Hotel Asia '98 - 11. Azijska međunarodna izložba hrane, pića, hotela, restorana i dobavljača, namirnica i usluga - Singapore, Singapur 15-16 Hospitality Sales and Marketing Association Internacional's Affordable West (HSMAI) - San Jose, SAD 16-18 Prvi svjetski kongres o turizmu na snijegu - Escaldes- Engordany, Andora 18-22 American Resort Development Association (ARDA) 1998, Annual Convention and Exposition - Las Vegas, SAD 20 Direct Marketing Channels for Tourism Products - London, Velika Britanija 21-23 IFEX '98 - Međunarodna izložba hrane, pića i dobavljača - Dublin, Irska 22-24 American Hotel and Motel Association - 87. godišnja konvencija i priredba - Reno, SAD 22-25 PATA Travel Mart - Singapore, Singapur 22-25 Četvrta kenijska međunarodna turistička izložba (KITE) - Nairobi, Kenija 23-24 36. sastanak komisije za južnu Aziju , tehnički seminar - Kochi, Indija 23-26 Salon Internacional de Turismo en Cataluna - Barcelona, Španjolska 23-26 12. godišnja priredba putovanja i zabave - Toronto, Kanada 24 Turizam i transport - The Vital Link - Edinburgh, Velika Britanija 29 Progress on the Visitor Atraction, Benchmarking Study - London, Velika Britanija 29 31. sastanak komisije za Afriku - Grand Baie, Mauritius * traje do 1. svibnja SVIBANJ 2-4 Treća arapska konferencija o putničkom tržištu - Fujairah, Ujedinjeni Arapski Emirati 3-8 33-i sastanak komisije za Europu, seminar - Greek Islands, Grčka 4-7 5 Congreso Mundial sobre la Pastoral del Turismo - Efeso/Esmirna, Turska 4-7 IATA konferencija i izložba: Inflight Management '98 - Kuala Lumpur, Malezija 5-8 Arapski sajam turizma - Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati 6-10 MIT '98 - Međunarodni mediteranski sajam turizma - Tunis, Tunis 10-13 Rendezvous Canada - Quebec, Kanada 11 Prikaz socijalnih i kulturnih povlastica u turizmu - London, Velika Britanija 11-15 CUBA '98 - Konferencija o turizmu - Havana, Kuba 12 33-i sastanak odbora za proračun i financije - Madrid, Španjolska 12-14 EIBTM '98 - Europski poticajni i poslovni sajam i izložba - Ženeva, Švicarska 13-15 Uvodni sastanak o međunarodnoj konferenciji o statistici i važnosti turističko gospodarskog značaja - Meksiko, Meksiko 14-17 ASTA Konferencija o zapadnoj regiji - Nashville, SAD 16-20 National Restaurant Association Hotel-Motel Exposition and Convention-Čikago, SAD 17-22 Međunarodni kongres o putničkom turizmu - Arusha, Tanzanija 18 Perspektiva i uloga malih tvrtki u razvoju turizma - Leeds, Velika Britanija Treći tjedan u mjesecu - 32-i sastanak komisije za Ameriku-tehnički seminar, Ekvador 23-27 TIA Pow Wow - Čikago, SAD 26-29 BITTS '98 - Beogradski međunarodni putnički i turistički sajam - Beograd, Jugoslavija 28-31 International Travel Expo '98 - Hong Kong, Kina 27 World Federation of Travel Journalists and Writers' Board of Directors Meeting - Vermont, SAD *traje do 4. lipnja LIPANJ 2-5 Travel Ukraine ’98 - Prva kijevska međunarodna putnička i turistička izložba - Kijev, Ukrajina 3-4 Seminar on Oceans and New Tourism Dimensions - Lisabon, Portugal 4-7 International Food and Hospitality Show ’98 - 7th International Hotel, Catering, Food, Beverage and Franchising Exhibition - Bangkok, Tajland 5-6 58 sastanak izvršnog vijeća WTO - Lisabon, Portugal 9 IFWTO, konferencija o atlanskoj regiji - Richmond, SAD 9 IFWTO, konferencija o srednjoj američkoj regiji - Richmond, SAD 9 IFWTO, konferencija o pacifičkoj regiji - Richmond, SAD 10-14 IFWTO, 29. godišnja međunarodna konvencija i sajam - Richmond, SAD 12-13 21. godišnji generalni sastanak, konferencija i svečana večera Turističke zajednice - London, Velika Britanija 13-14 PATA, Pacifička turistička razmjena - Melbourne, Australija 14-16 Izložba etničke hrane, pića, restorana i usluge - Birmingham, Velika Britanija 15-17 "Harnessing the High Latitudes", konferencija - Guildford, Velika Britanija 15-19 ATE '98 - Australska turistička razmjena - Melbourne, Australija 18-20 Simpozij o upravljanju okolišem u mediteranskoj regiji - Antalya, Turska ****** Turistički bilten Hine Uređuje: Sanja Plješa 051727 MET mar 98