VJESNIK-GRANIĆ: BIH MOŽE...-CRNJAKOVIĆ-5-3

VJESNIK 5. III. 1998. BiH može opstati samo kao visoko decentralizirana država Aleksa Crnjaković razgovarala je s ministrom vanjskih poslova RH dr. Matom Granićem. Izdvajamo: - "Jesmo li danas dalje od 'Partnerstva za mir'? = Bez bitnih pomaka u Daytonskom procesu sigurno je da NATO strukture neće započeti pregovore s Hrvatskom. - Jesmo li barem bliži Europi? Krajem ožujka bit će objavljeno izvješće Europske komisije o stanju u Hrvatskoj. Kakvo će biti? = Tvrdo. Pretpostavljam da će nam zamjerati usporavanje procesa potpune stabilizacije hrvatskoga Podunavlja. Jasno želim naglasiti: Podunavlje je jedan od velikih uspjeha Hrvatske. Mirna reintegracija donijela nam je izuzetan kredibilitet. Međutim, došlo je do zastoja. - Snosimo li i mi krivicu? = Dijelom da. Ne provode s dogovorene odluke, prije svega na lokalnoj razini, ali ne samo tamo. Bez obzira na osjećaje zbog velikih ratnih stradanja, na teško naslijeđe, interes je Hrvatske da učinimo sve na povratku prognanih Srba, ispunjenju obveza iz Zakona o konvalidaciji i Zakona o amnestiji te na ukidanju nekih zakona koji sada praktički nemaju nikakvu važnost, primjerice, o privremenom preuzimanju i zaštiti imovine, koji međunarodna zajednica smatra diskriminirajućim i kojim rušimo vlastiti kredibilitet. Svatko tko sprječava ove procese, tko ne čini sve na podizanju opće sigurnosne atmosfere, bitno šteti vlastitoj domovini. (...) - Hrvati su frustrirani: njihov se svaki verbalni 'izlet' odmah iščitava kao teritorijalno osvajanje, dok Plavšićevu Zapad prima na najvećoj razini, čime se praktički priznaje podjela BiH? = Objektivno treba reći da je na odvajanje Plavšićeve od Karadžića i Krajišnika i kasnije formiranje Dodikove vlade najviše utjecala američka politika. Glavni je cilj bio izolacija Karadžića, ali i u ovoj politici Zapada, koja je spremna zaboraviti što je bilo '92. u BiH i uloge pojedinih aktera u njima, pa i Plavšićeve, vidljiv je drugi cilj: podržati Republiku Srpsku kao jedan od dva entiteta. - Ali, ne priznaje li se time i praktična podjela BiH? = BiH je po Daytonu visoko decentralizirana država sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Mi imamo puno prigovora na ponašanje međunarodne zajednice kad je riječ o Hrvatima u BiH. S jedne strane, još nitko nije optužen za zločine nad Hrvatima u BiH iako Haaški tribunal ima debelu dokumentaciju i makar je i predsjedniku Tuđmanu u Daytonu i meni u nekoliko razgovora čak i terminski obećano da će se to učiniti. Hrvati su u srednjoj Bosni najugroženija skupina. Nakon naših pritisaka i na Ameriku i na bošnjačku stranu uhapšeni su teroristi, ali istraga stoji, nitko nije optužen za podmetanje bombi - ubijeno je sedam ljudi, ranjeno dvadesetak, srušeno sedam crkvenih objekata. U Bugojnu nema napretka. Potpuno jednonacionalna muslimanska tajna služba, AID, nije raspuštena. U BiH je bilo 828.000 Hrvata, a sada ih je samo 370.000. - Pa zašto samo pritisak na Hrvate? = Jer se procjenjuje da ima najveći utjecaj. Hrvatska je bila najkonstruktivnija oko primjene svih bitnih zakona. Ali, s druge strane, i neki Hrvati ne ispunjavaju sve dogovoreno i potpisano. Pojedinci ponovno kompromitiraju hrvatsku politiku. Naš je odgovor njima: aktivna konstruktivnost! Vjerujemo da će za desetak dana biti potpisan Sporazum o ustanovljenju Vijeća za suradnju između Hrvatske i BiH. Počet će i pregovori o sporazumu o posebnim odnosima, korištenju luke Ploče i prolazu kroz Neum. (...) - Vjerujete li Vi, kao iskusan diplomat, u cjelovitu Bosnu? = Ona može opstati samo kao visoko decentralizirana država triju konstitutivnih naroda. Svaki poremećaj te arhitekture dovodi je u pitanje. Primjerice, odlazak Hrvata iz srednje Bosne i Sarajeva, gdje ih ima samo tri posto, doveo bi u pitanje federaciju, pa, dakle, i Daytonski mirovni proces. Svaka druga opcija, bila unitarna, bila radikalna, poglavito fundamentalistička, ugrožava BiH kao državu. - Čudna neka arhitektura! Ovisi naime o bezbroj umjetnih temelja. = Tijek povijesnih zbivanja teško je predvidjeti, ali ja duboko vjerujem da je BiH moguća bude li visoko decentralizirana država, takva u kojoj se svatko mora nečega odreći, učiniti poneki kompromis. Za hrvatsku je opstojnost bitno da Bošnjaci prihvate da federacija funkcionira s kantonima, općinama koje čuvaju identitet svakog naroda, te da Hrvati budu gospodarski i kulturno vezani uz Hrvatsku, na temelju posebnih sporazuma s Federacijom. Jasno, i BiH i Federacija moraju biti europski orijentirane. Svaka druga opcija ruši građevinu". (...) 050303 MET mar 98