INTERVIEW 4. III.DF-KINKEL IZNENAĐEN AMERIČKIM PRIJEDLOGOM MILOŠEVIĆU

NJEMAČKA DEUTSCHLANDFUNK 4. III. 1998. Kinkel iznenađen američkom najavom ublažavanja sankcija protiv Beograda U emisiji "Informacije u podne" Wolfgang Koczian razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom o novoj njemačkoj inicijativi na Kosovu. - Nemiri na Kosovu. Priča bez kraja, započeta nakon raspada bivše Jugoslavije, nastavlja se. Europljani moraju nešto učiniti i zapravo s obzirom na dosada učinjeno mogu samo učiniti nešto bolje. Na telefonu je njemački ministar vanjskih poslova dr. Klaus Kinkel. Kakvo je njemačko stajalište i postoji li i zajedničko stajalište EU? = Kosovu uistinu prijeti požar a s njim i regiji; postoji još nešto što ionako ne smijemo zaboraviti: problem se ne tiče samo Kosova već, naravno, i regije - ponajprije susjednih zemalja Albanije i Makedonije koji se obraćaju za pomoć EU i nama posebno. Moramo pretvoriti Kosovo u glavnu međunarodnu temu. Jučer se na moju inicijativu tom temom pozabavio Politički odbor EU u Bruxellesu i donio nekoliko odluka. Ako mi dopustite, rado ću ih nabrojiti: Diplomatska ofenziva: britanski ministar vanjskih poslova Cook, predsjedništvo EU putuje u Beograd 5. i 6. ožujka. Ministar Cook jučer me nazvao i izvijestio o tome. Ja ću s francuskim ministrom vanjskih poslova Vedrineom otputovati u Beograd 19. ožujka. Pitanjem Kosova pozabavit će se i Stalno vijeće OESS-a. Vjerojatno ćemo u ponedjeljak u Londonu imati sastanak kontaktne skupine na razini ministara vanjskih poslova. Američka ministrica vanjskih poslova posjetit će me u nedjelju. Britanski ministar vanjskih poslova Cook pokušava trenutačno organizirati sastanak kontaktne skupine u Londonu, predviđen za predstojeći ponedjeljak. U kontaktu sam i s ruskim ministrom vanjskih poslova. Oformili smo stručnu skupinu EU, posebni odbor. Razmatramo mogućnost nove misije OESS-a u kojoj bi Gonzales nastupio kao posebni povjerenik - ovaj put s težištem na Kosovu. - Riječ je o bivšem španjolskom ministru? = Tako je! Razmatramo i mogućnost da se tim pitanjem pozabavi Vijeće sigurnosti UN a raspravljamo, naravno, i o mogćnostima uključivanja WEU. Riječ je zasada o proceduralnim razmatranjima. No, riječ je i o parametrima rješenja. Ako mi dopustite, rado bih ponovo istaknuto i te parametre: osuda sile, bez obzira s koje strane potječe. Trebamo hitno pokretanje dijaloga između Beograda i kosovskih Albanaca o budućem statusu Kosova. Jasno je sljedeće: ni sadašnji status quo ni nezavisnost Kosova ne mogu biti temelj dugoročnog miroljubivog rješenja. Cilj mora biti sljedeći: poseban status Kosova u granicama Savezne Republike Jugoslavije. Nadalje, put prema rješenju može voditi samo preko dijaloga i kompromisa. Ako na kraju još mogu dodati, posebno je važna brza provedba sporazuma o školstvu koji su Milošević i Rugova utanačili 1996. g. Bio bi to vrlo važan prvi korak na putu prema deeskalaciji. - Govorite o svojoj inicijativi. No, dužnost predsjedatelja u EU obavljaju Englezi. Moraju li Nijemci - kojima je problem bliži zato što su, primjerice, primili izbjeglice - navaljivati na London? - Ne želimo navaljivati. No, inicijativa je bila moja i ja zaista već dugo vremena navaljujem zbog problema izbjeglica. Mi danas u Njemačkoj imamo više od 140 tisuća kosovskih kandidata za azil a njihov je mjesečni priljev i dalje visok. Stoga su od samog početka posebno Nijemci i Amerikanci usmjeravali pozornost javnosti na Kosovo. Zajedno s Vedrineom, francuskim ministrom vanjskih poslova, napisao sam hitno pismo Miloševiću. Pitanjem Kosova pozabavili smo se - na moju inicijativu - na konferenciji, održanoj u prosincu prošle godine u Petersbergu. Kontaktna skupina također se sada na razini političkih ravnatelja bavi pitanjem Kosova na našu inicijativu. Posebno smo zainteresirani za to. Zaista! - No, upravo su Amerikanci prije tjedan dana nagovijestili Slobodanu Miloševiću ukidanje sankcija. Je li to bio pogrešan potez? Pogrešan signal u pogrešno vrijeme? = Reći ću Vam sasvim otvoreno da sam ponešto iznenađen onim što se dogodilo. Potom sam još jednom zatražio da mi prenesu sve potankosti. Nije baš onako kako je objavljeno u tisku i u medijima. No, to ću pitanje nesumnjivo otvoriti na sastanku s Madeleine Albright ovdje u nedjelju. - Dosada je bilo teško držati na liniji Francusku i Grčku. Ta opasnost više ne prijeti? = Ne! Čini mi se da svi Europljani znaju, razumiju o kakvoj je problematičnoj situaciji riječ i da zato nastupaju jedinstveno. Od oko 2 milijuna stanovnika Kosova, 1,9 milijun su Albanci, većinom muslimanske vjeroispovijesti, a ostatak su Srbi, Crnogorci. To je, jednostavno, jako, jako teška situacija jer manjina ima strašne probleme i srpska je većina gura u kut. - Čest je sljedeći prigovor: prvo mora umrijeti puno ljudi da bi Europa bila spremna intervenirati. Hoće li i ovaj put zakasniti? = Ne! Ne smijemo zakasniti. Još ću jednom skrenuti pozornost na stanje ponajprije u okružju Kosova. Ponavljam: posebno je važno da briga za Kosovo ne dotiče samo nas već i susjede u regiji: Bugarsku, Albaniju, Makedoniju, Grčku. Trebalo bi svakako razmisliti o eventualnom produženju mandata misije UN u Makedoniji koji istječe u ljeto ove godine. Nadalje, trebalo bi razmisliti i možemo li možda putem policijskih misija i ostalih mjera pridonijeti sigurnosti granica prema Albaniji i ostalim susjednim zemljama. Ne želim ovdje kazati ništa određeno. Tu odluku ne mogu, naravno, donijeti sam. No, već u ovom trenutku predlažem da intenzivno razmislimo i o toj mogućnosti. - Zvuči kao da već strahujete od mogućeg bosanskog rješenja - dakle, vojne nazočnosti uz određen mandat. - Nadam se da to nije nužno. To bi bilo jako loše. No, međunarodna zajednica ne može dopustiti da nakon što smo napokon postigli određene uspjehe i u provedbi civilnog dijela Daytona, sukobi izbiju baš na Kosovu. To se ne može i ne smije dogoditi. Zato moramo učiniti uistinu sve kako bismo ovaj puta brzo preventivno reagirali, sprečavajući uistinu opasnu situaciju, koja bi na kraju mogla zapaliti čitavu regiju. 050213 MET mar 98