FRANC.-LIBERATION 3.3.98. AMERIKANCI DALI ZELENO SVJETLO MILOŠEVIĆU

FRANCUSKA LIBERATION 3. III. 1998. Kosovska bačva baruta na rubu eksplozije O neredima na Kosovu izvješćuje Victoria Stegić: "(...) Ovaj porast nasilja završava sedmogodišnje razdoblje statusa quo na Kosovu i, prema najpesimističnijim analitičarima, može navijestiti novi rat 'kao u Bosni', ako ne i gori, s upletanjem susjednih država, ako ga međunarodna zajednica ne spriječi. Otkako je Milošević, tada predsjednik Srbije, 1989. ukinuo autonomiju na Kosovu, Albanci su izgradili paralelno društvo, neku vrstu države u državi, bez policije, vojske i uprave. 1991. proglasili su svoju 'Republiku Kosovo'. Godinu dana kasnije, na izborima koje je Beograd smatrao nezakonitima, ali ih je podnosio, izabrali su 'predsjednika', Ibrahima Rugovu, vođu najveće oporbene stranke srbijanskom režimu, Demokratskog saveza Kosova (DSK). Od početka 80-ih čitava su pokoljenja odgojena u uvjerenju da će Kosovo jednog dana biti neovisno, uz pristanak međunarodne zajednice koja će u prijelaznom razdoblju uvesti protektorat. Talac te politike, Ibrahim Rugova je nastojao da utječe na međunarodnu zajednicu koja berem za sada odbacuje zamisao o neovisnom Kosovu. Američki izaslanik za Balkan Robert Gelbard stigao je prošli tjedan na Kosovo da to jasno kaže. Nema strane vojne nazočnosti radi očuvanja mira ili upletanja, nema međunarodne konferencije o Kosovu, rekao je. A da bi im ubio svaku nadu, izjavio je: 'SAD jasno drže da oni kosovski Albanci koji se bore za neovisnost idu k cilju za koji mi smatramo da je nestvaran i neprovediv'. On je podupro 'umjerenu i pragmatičnu' politiku koju je Rugova nazvao 'mirnim otporom srbijanskom režimu', osudivši nasilje srbijanske policije i 'terorizam' tajne organizacije 'Vojske za oslobođenje Kosova' (VOK) koju službeno ne priznaje nijedna albanska politička stranka. Nagli porast nasilja ovog vikenda, tjedan dana nakon posjeta Gelbarda koji se očituje za rješenje u sklopu Jugoslavije, dao je do znanja Luleti Puja-Beqiri, kandidatkinji na 'predsjedničkim' izborima 22. III., da je srbijanska policija dobila zeleno svjetlo iz Amerike za uništenje 'tobožnjeg terorizma'. Zbivanja će zacijelo označiti prekretnicu u kosovskoj povijesti. Rugova je oslabljen, a drugi pregovarač u možebitnom dijalogu koji bi trebao dovesti do rješenja kosovskog problema, Milošević, izlazi ojačan. Rugova koji je prošlog tjedna na saboru stranke ponovo izabran na čelo DSK-a, udaljio je iz čelništva 'jastrebove', kao što su dopredsjednici Hidajet Hisani i Fehmi Agani, bivši politički zatočenici. On je tako htio imati slobodnije ruke ako dođe do pregovora s Miloševićem. Međutim, odgovor Albanaca na zadnje pothvate srbijanske policije svjedoči o radikalizaciji mišljenja i kraju mirnog otpora. Dvojica bivših utjecajnih Rugovinih suradnika mogli bi se pridružiti organizatorima snažnijeg otpora. Prema Marku Nićoviću, bivšem jugoslavenskom predstavniku u Interpolu, 'Vojska za oslobođenje Kosova' ima najviše 300 članova, sve bivši policajci koji su otpušteni nakon što je na Kosovu ukinuta autonomija. 'Sada je dovoljno da jedna utjecajna osoba pozove na oružje i da većina Albanaca koji mogu nositi oružje, napose studenti, obznane da su članovi VOK-a', kaže jedan analitičar. Suprotno svome običaju, Milošević je odmah odgovorio priopćenjem. Kako bi izrazio svoju sućut obiteljima četvorice ubijenih redarstvenika, 'odvažnost i domoljublje' kojih je istaknuo. Nijedna topla riječ obiteljima 'terorista', već poziv Albancima da 'ne prolijevaju svoju krv za račun političkih profitera i stranih savjetnika'. Kosovo 'nema budućnosti izvan zajednice (albansko- srpske), bez mira i jednakosti', a 'terorizam koji želi internacionalizirati ove probleme, najviše će naškoditi onima koji se njime bave', upozorio je. On je pozvao novog srbijanskog predsjednika Milana Milutinovića da ne prihvati rješenje u sklopu Jugoslavije, kao što to traži Zapad. Tako bi Kosovo postalo entitet, treći dio jugoslavenske federacije. Rješenje u sklopu Srbije osnivalo bi se na autonomiji, bez prava na samoodređenje. Kao predsjednik Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Milošević je teoretski izvan gužve, budući da je njegova dužnost samo počasna. Šaljući svoje priopćenje srbijanskom predsjedniku, Milošević je međunarodnoj zajednici dao na znanje da bi, u krajnjem slučaju, mogao 'pokušati' spasiti situaciju kao što je u zadnji čas učinio u republici srpskoj (entitet bosanskih Srba), kada se složio s osnutkom umjerene vlade sklone Daytonskim sporazumima. To je Milošević koji je svjestan rješenja koje će šefovi francuske i njemačke diplomacije Hubert Vedrine i Klaus Kinkel potražiti 19. III. u Beogradu." 040259 MET mar 98