BBC - TISAK 3. 3. 98.

BRITANSKI RADIO - BBC 3. III. 1998. Pregled tiska Sve britanske novine na stranicama za vanjsku politiku posvećuju mnogo prostora demonstracijama na Kosovu. U svome uvodniku 'The Daily Telegraph' podsjeća na nedavnu prošlost i početke kosovske krize. U svojoj kampanji stvaranja velike Srbije, koja je uslijedila nakon Titove smrti 1980., Slobodan Milošević je, kao početnu točku, izabrao Kosovo, piše 'The Daily Telegraph'. Godine 1989. koristeći se tankovima jugoslavenske vojske okružio je skupštinu u Prištini, a njezini su članovi nevoljko pristali predati vlast Beogradu. Nakon toga je uslijedio napad na Sloveniju, velenapadaj na Hrvatsku, pa na Bosnu i Hercegovinu. Nakon devet godina velika Srbija je u ruševinama. Hrvatska je ponovno osvojila izgubljene teritorije, republika srpska u Bosni podijeljena je između ogorčenih protivnika na Palama i u Banjoj Luci, čak ni predsjednik Crne Gore nije jedna od veza g. Miloševića. A sad se nasilni otpor zapalio i u samoj Srbiji. Dvadeset je ljudi poginulo na Kosovu tijekom vikenda, a policija je nasiljem ugušila albanske demonstracije jučer u Prištini. G. Milošević zatražio je od stranih zemalja da se ne miješaju u unutarnje poslove. Način na koji bi Zapad mogao reagirati, od jačanja gospodarskih sankcija protiv Beograda do slanja snaga na Kosovo, tek će biti temom rasprava. Ali ne bi trebala uopće biti u pitanju mogućnost da se na sve to gleda šuteći. Budućnost Kosova daleko je od čisto lokalnog problema. Nasilje se odande može raširiti u Albaniju, koja se još oporavlja od prošlogodišnje pobune, i u Makedoniju u kojoj su četvrtina stanovništva Albanci. A čak i kad bi sve ostalo samo unutar te pokrajine, ne bi bilo pravedno zažmiriti na stalnu srpsku represiju, od svakodnevnih uhićenja i premlaćivanja do pljenidba novca i dobara, piše 'The Daily Telegraph'. 'The Times' također izražava bojazan da bi se nasilje na Kosovu moglo preliti preko granice u Makedoniju, u koje putuje visoko izaslanstvo iz beogradskog ministarstva pravde. Vjeruje se da će izaslanstvo tražiti sporazum s vladom predsjednika Kira Gligorova da omogući srpskim snagama uhićenja osumnjičenih gerilaca na makedonskom tlu te da ih preda Srbiji kako bi im se sudilo. Srpske snage sigurnosti boje da će čak i ako uspostave pun nadzor nad Kosovom, Makedonija ostati sigurno utočište članovima gerilske Oslobodilačke vojske Kosova. Ima dokaza da oni djeluju u graničnom planinskom dijelu između dviju država, a neki od radikalnih albanskih čelnika Stranke demokratskog napretka uglavnom su podrijetlom s Kosova, piše 'The Times'. Iste novine dodaju kako su srpske snage sigurnosti paranoidno uvjerene da zapadni mediji prikazuju albanski gerilski pokret kao romantičnu borbu za slobodu. 'The Financial Times' na istaknutom mjestu objavljuje kako su Sjedinjene Države osudile srpsku uporabu sile na Kosovu i upozorile Beograd da će ako nastavi s represijom albanske većine u toj pokrajini ukinuti ustupke koje su mu nedavno dale. Europska unija i Europsko povjerenstvo također su pozvali na obostranu suzdržanost na Kosovu. Aludirajući na moguće ponovno uvođenje posebnih sankcija Jugoslaviji, britanski dužnosnik je izjavio kako Beograd ima dovoljno gospodarskih problema te da mora shvaćati rizik u koji se upušta bude li nastavio s represijama na Kosovu. I EU i SAD također su osudile terorističke akcije Oslobodilačke vojske Kosova. Ali Washington je očito bio zaprepašten oštrinom srpske represije koja se dogodila samo tjedan dana nakon što su SAD Beogradu dale ustupke glede sankcija. Jezikom koji administracija SAD-a obično koristi kad se radi o Iraku ili Libiji, State Departement je priopćio da će daljnje nasilje koje podupire država samo produbiti izolaciju Beograda i ukloniti mogućnost integracije Jugoslavije u međunarodnu zajednicu. SAD su prošlog tjedna priopćile da će Jugoslaviji dopustiti obnovu zračnih veza sa Sjedinjenim Državama, otvaranje konzulata u Americi te povećanje broja jugoslavenskog osoblja pri Ujedinjenim narodima. Ti su ustupci učinjeni kao odgovor Miloševiću na njegovu potporu umjerenoj vladi u republici srpskoj. Od ostalih tema izdvajamo izvješća o novinskom magnatu Rupertu Mardochu čija izdavačka tvrtka HarperCollins nije željela objaviti dijelove knjige bivšega guvernera Hong Konga kako ne bi ugrozila poslovne planove g. Murdocha u Kini. 'The Independent' objavljuje kako je tvrtka nakon što je odbacila knjigu Chrisa Pattena sada na led stavila još jednu knjigu koju je napisao kineski disident. List zaključuje da Rupert Murdoch neće dopustiti da njegova tvrtka objavi bilo što bi zasmetalo njegovim poslovnim interesima u Kini. (BBC) 040225 MET mar 98