TEL AVIV, 3. ožujak (Hina) - Izrael je spreman poštovati rezoluciju 425 Vijeća sigurnosti Un, pod uvjetom da libanonska vlada pruži dovoljno jamstva za mir i sigurnost us jevernim izraelskim naseljima, - izjavio je ovih dana izraelski
premijer Benjamin Natanyahu. To je prvi put da je izraelski premijer izrazio spremnost da se Izrael povuče iz Libanona.
TEL AVIV, 3. ožujak (Hina) - Izrael je spreman poštovati rezoluciju
425 Vijeća sigurnosti Un, pod uvjetom da libanonska vlada pruži
dovoljno jamstva za mir i sigurnost us jevernim izraelskim
naseljima, - izjavio je ovih dana izraelski premijer Benjamin
Natanyahu. To je prvi put da je izraelski premijer izrazio
spremnost da se Izrael povuče iz Libanona.#L#
Izjavi je prethodio nedavni interview izraelskog ministra obrane
Yitzhaka Mordehaja koji je libanonskoj vladi uputio istu poruku.
Ovog tjedna Mordehai će se u Francuskoj i Nizozemskoj sastati s
ministrima odbrane i vanjskih poslova tih zemalja. Tijekom
prethodnog posjeta Francuskoj, Mordehai je najavio mogućnost da se
u južnom Libanonu u sigurnosnom pojasu angažiraju i francuske vojne
snage.
Rezolucija 425 Vijeća sigurnosti UN, donesena je 1978.godine,
odmah nakon prvog izraelskog ulaska u tzv. sigurnosnu zonu od 40 km
u južnom Libanonu.
Već duže vrijeme u Izraelu se vodi rasprava treba li i pod kojim
uvjetima izraelska vojska napustiti južni Libanon. Mišljenja su
podijeljena - od onih koje zastupaju član Kneseta Yossi Beilin i
ministar znanosti Mihael Eitan koji smatraju da se Izrael što prije
treba povući na međunarodno priznate granice do mišljenja ministra
poljoprivrede Rafaela Eitana koji smatra da bi povlačenje iz
Libanona olakšalo napade Hezbolaha na sjeverna naselja, te da bi
Izrael na taj način izgubio mogućnost zaštite sjeverne Galileje.
Rješenja tog pitanja nimalo ne pomažu gotovo svakodnevni oružani
sukobi između izraelske vojske i gerilaca. Samo u protekla tri
mjeseca poginulo je 40 izraelskih vojnika dok ih je 30 ranjeno. Na
drugoj strani poginula su 34 šiitska borca. Sve više Izraelaca
vjeruje da je cijena koju Izrael godinama plaća u Libanonu
previsoka.
Izraelske postrojbe zauzele su 1978. godine, u akciji Litani, 40 km
južnog Libanona s namjerom da spriječe napade pripadnika PLO-a i
drugih palestinskih organizacija. Izraelci su osnovali
južnolibanonsku kršćansku vojsku (SLA) koju su činili plaćeni
vojnici i koja je trebala zaštititi sjeverni Izrael. No SLA nije
bila u stanju zaštititi naselja u sjevernoj Galileji od napada
Palestinaca i Izrael je 1982. godine krenuo u akciju "Mir za
Gallileju". Po prvobitnom planu izraelska vojska trebala je
zauzeti sigurnosnu zonu od 40 km i tamo i ostati, međutim, dok je
tadašnji izraelski premijer Menahem Begin upoznavao članove
Kneseta o zauzimanju 40 km sigurnosne zone izraelski vojnici već su
ušli u Bejrut. Bila je to inicijativa tadašnjeg ministra odbrane
Ariela Sharona, koji je po svemu sudeći bez znanja premijera Begina
naredio zauzimanje Bejruta. povlačenje izraelske vojske iz
Libanona odvijalo se u nekoliko faza. Konačno, 1985. izraelske
postrojbe mogle su se vidjeti još jedino u sigurnosnoj zoni.
Sharonov izlet u Bejrut, koštao je Izrael oko 600 života. Danas
izraelska i kršćanska južnolibanonska vojska kontroliraju 40 km
sigurnosne zone u južnom Libanonu.
Za Izrael je ključno pitanje, hoće li nakon izraelskog povlačenja
Iran i Srija naoružavati i podržavati Hezbolah i poticati napade
protiv Izraela. Druga dilema tiče se sudbine pripadnika SLA nakon
što se Izrael povuče iz Libanona.
(Hina) bzek sb
031028 MET mar 98