SKOPLJE, 28. veljače (Hina) - Nakon odluke makedonske Vlade o zabrani uvoza naftnih derivata iz Hrvatske, u Makedoniji se podigla velika prašina.
SKOPLJE, 28. veljače (Hina) - Nakon odluke makedonske Vlade o
zabrani uvoza naftnih derivata iz Hrvatske, u Makedoniji se podigla
velika prašina. #L#
Dnevni list Nova Makedonija, na primjer, u svojemu današnjem
(sadržinski bogatijem i tiražnijem) broju donosi čak tri teksta
vezana uz taj problem.
List nakon spomenute odluke pod naslovom "MIP je notom izvijestio
hrvatsku stranu" uz ostalo ističe:
"Kako neslužbeno doznajemo, ovih je dana MIP poslao notu
Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Republici Makedoniji u kojoj
se izvješćuje hrvatska strana o odluci Vlade Republike Makedonije,
a u svezi uvoza derivata na makedonsko tržište. U njoj se uz ostalo
kaže da će Vlada Republike Makedonije respektirati ugovor
postignut u veljači na sastanku mješovite Međudržavne komisije u
Skoplju. Uvoz derivata u Makedoniju iz Hrvatske moći će se
ostvarivati prema režimu LB-7 i u suglasnosti s Ministarstvom
gospodarstva te u suglasnosti s energetskom bilancom Republike
Makedonije."
Isto tako, hrvatska se strana izvješćuje da će za uvoz naftnih
derivata iz Hrvatske u Makedoniju trebati suglasnost Ministarstva
gospodarstva, a uvoznik se u skladu s Ugovorom o slobodnoj trgovini
oslobađa plaćanja ostalih plaćanja, osim jedan posto evidencije.
Za već uvezene količine naftnih derivata iz Hrvatske preko
Makpetrola do 16. veljače ove godine Vlada Republike Makedonije
obvezuje Ministarstvo gospodarstva da izda suglasnost o uvozu
prema režimu LB-7.
U istom tekstu se dodaje da jučer - uz sve pokušaje da provjere
točnost spomenute note, u tome nisu uspjeli.
Drugi tekst u današnjem broju Nove Makedonije vezan je uz tekst
Hrvatskog obzora od 21. veljače ove godine pod naslovom "Hrvatski
benzin je izgurao 'igre' SRJ". U tekstu Nove Makedonije se ističe
kako - "dok teče ugovorni rok u kojemu Makpetrol, INA i OKTA
(Rafinerija za preradu nafte u Skoplju) i Ministarstvo
gospodarstva trebaju definitivno ugovoriti dinamiku te limit o
uvozu derivata iz Republike Hrvatske, u Hrvatskoj ne prestaju
spekulacije oko odluke makedonske Vlade o uvođenju carina za uvoz
tih proizvoda. Njihovi mediji (u Hrvatskoj) otišli su tako daleko
da sve to povezuju s navodnom dozvolom jugoslavenske vlade o
korištenju slobodne zone i naftnog terminala u Solunu za naše
potrebe, a u suprotnom OKTA bi prerađivala naftu i za SRJ!?".
Kao odgovor na pisanje Hrvatskog obzora, Nova Makedonija u istom
tekstu ističe: "Samo kao podsjećanje navodimo da je ukupni uvoz
naftnih derivata iz Hrvatske do zabrane bio 60 tisuća tona
vrijednih 17 milijuna dolara, za koje je izvezeno makedonskih
proizvoda vrijednih pet milijuna dolara. Isto tako, zaboravlja se
da je u rezervoarima OKTA imala benzina vrijednog 10 milijuna
dolara, plus već dobavljene količine sirove nafte namijenjene za
preradu. Hrvatski kolege zaboravljaju spomenuti, ili im možda nije
bilo poznato, da je s energetskom bilancom Republike Makedonije
OKTA trebala preraditi gotovo 900 tisuća tona sirove nafte te da za
ovu godinu nije dopušten uvoz gotovih derivata."
Nova Makedonija osvrće se i na tekst Hrvatskog obzora o čuvanju
nafte: "OKTA to čini u skladištima Jetoil-Mamidoila za koja se
plaća, tako da nije riječ o korištenju nikakve slobodne zone u
Solunu, ili pak o naftnom terminalu Jugoslavije. I, napokon, kako
bi se dopustila prerada sirove nafte, u SRJ treba se potpisati
ugovor, a u Ugovoru o slobodnoj trgovini između SRJ i Republike
Makedonije, koji je na snazi, kontingent uvoza ili izvoza derivata
je ništica."
U uvodniku u današnjem broju Nova Makedonija (iz pera svojeg
urednika gospodarske rubrike Josifa Džočkova), pod naslovom
"Visokooktanska politika", ističe da se "produžava rovovska bitka
između OKTE i Makpetrola koja bi trebala završiti (vjerojatno) u
Sobranju Makedonije uz inicijativu o interpelaciji ministra
gospodarstva".
(Hina) mdam dr
281507 MET feb 98