SMRTNA KAZNA NA PRAGU 21. STOLJEĆA

ZAGREB, 27. veljače (Hina) - Na pragu 21. stoljeća veliki broj država u svijetu još uvijek u svome zakonodavstvu predviđa smrtnu kaznu za najteže zločine, a u nekim zemljama, poput SAD, ta se kazna primjenjuje i za maloljetnike.#L# SAD su jedna od rijetkih zemalja u kojima se maloljetnici osuđuju na smrtnu kaznu. Dok su čak i zemlje poput Kine i Rusije, koje prednjače po broju egzekucija, ukinule smrtnu kaznu za maloljetnike, američki pravni sustav djecu i ostale maloljetne delikvente u pravnom sustavu tretira jednako kao i odrasle. Smrtna kazna za maloljetnike provodi se još u Pakistanu, Saudijskoj Arabiji, Iranu, Nigeriji i Jemenu. Prema podacima od prosinca 1997., u samicama za osuđenike na smrt u američkim zatvorima na izvršenje smrtne kazne čeka 67 osuđenika koji su zločine počinili kad još nisu bili punoljetni. Tih 67 osuđenika predstavlja oko 2 posto ukupnog broja osuđenika na smrt u raznim saveznim američkim državama. Iako su u vrijeme zločina zbog kojih su osuđeni imali 16 ili 17 godina, njihova je dob danas od 18 do 39 godina, a na odjelima osuđenika na smrt proveli su do sada od dva tjedna do 19 godina. Svih 67 maloljetnih osuđenika su muškog spola, a 48 posto su crnci. Trenutačno 38 američkih saveznih država, kao i savezna vlada, predviđaju smrtnu kaznu za određene oblike ubojstva. Petnaest tih država odredilo je dobnu granicu od 18 godina u vrijeme zločina kao minimalnu dob za smrtnu kaznu, a čak 20 saveznih država smatra da je dobna granica za takvu kaznu 16 godina. U SAD-u je od 1976. godine, kada je ponovno uvedena smrtna kazna, do sada izvršena smrtna kazna nad 9 osoba mlađih od 18 godina, a od te 1976. u SAD-u su pogubljene i dvije žene. U nekim se američkim državama (primjerice Floridi) smrtna kazna izvršava i nad mentalno retardiranim osobama. Ukupan broj osoba osuđenih na smrt povećao se u SAD-u za 181 posto u posljednjih petnaest godina. U američkim je zatvorima 31. prosinca 1997. godine 3.400 zatvorenika čekalo na izvršenje smrtne kazne. U trenutku kada ih sud osudi na smrtnu kaznu, osuđenici se u američkim zatvorima smještaju u posebne ćelije, te su potpuno odvojeni od ostalih zatvorenika. Oni u tim ćelijama provode niz godina, tijekom žalbenog postupka, čekajući izvršenje presude. Osuđenici na smrt u SAD-u provode 23 sata dnevno u svojim ćelijama, a jedan sat na raspolaganju im je telefon i mogu prošetati. Prema podacima "Amnesty Internationala", 57 zemalja na svijetu u svome zakonodavstvu ne predviđa smrtnu kaznu, u 15 zemlja smrtna kazna nije predviđena za obična kaznena djela, a 26 zemlja ne primjenjuje smrtnu kaznu iako ona zakonski nije ukinuta. Od europskih zemalja, smrtna kazna još uvijek postoji u Ruskoj Federaciji, Bjelorusiji, Litvi, Letoniji, Estoniji, Ukrajini, Poljskoj, BiH te SR Jugoslaviji. Neke su europske zemlje tek nedavno ukinule smrtnu kaznu. Tako je to Švicarska učinila 1992., Italija 1994., Španjolska 1995, a Belgija tek 1996. godine. U Hrvatskoj je smrtna kazna ukinuta 1990. godine. Do tada se izricala za najteža kaznena djela a izvršavala se strijeljanjem. "Amnesty International" navodi da je najveći broj smrtnih kazni u Kini. U toj je zemlji 1996. izvršeno 3.500 egzekucija. Prema podacima za 1996. godinu, velik broj smrtnih kazni izvršen je u Ukrajini (167), Ruskoj Federaciji (140) te Iranu (110). NATAŠA BARAC (Hina) nb fp 271335 MET feb 98