LONDON, 27. veljače (Hina) - Irska vlada pokazuje veliko zanimanje za razvijanje bliskih bilateralnih odnosa između Dublina i Zagreba, izjavio je nakon četverodnevnog posjeta Republici Irskoj hrvatski veleposlanik Andrija Kojaković,
koji je tijekom boravka u Dublinu imao više sastanaka s predstavnicima irskog političkog i gospodarskog života, među ostalim i s irskim predsjednikom vlade Bertiem Ahernom, te predao vjerodajnice irskoj predsjednici Mary McAleese.
LONDON, 27. veljače (Hina) - Irska vlada pokazuje veliko zanimanje
za razvijanje bliskih bilateralnih odnosa između Dublina i
Zagreba, izjavio je nakon četverodnevnog posjeta Republici Irskoj
hrvatski veleposlanik Andrija Kojaković, koji je tijekom boravka u
Dublinu imao više sastanaka s predstavnicima irskog političkog i
gospodarskog života, među ostalim i s irskim predsjednikom vlade
Bertiem Ahernom, te predao vjerodajnice irskoj predsjednici Mary
McAleese.#L#
Hrvatsko-irski odnosi od međunarodnog priznanja Hrvatske do danas,
obilježeni su razmjerno slabo razvijenim političkim i gospodarskim
vezama.
Irska je Hrvatsku, zajedno s drugim državama Europske unije,
priznala 15. siječnja 1992. godine.
Prepreka snažnijem razvitku gospodarskih odnosa prvenstveno je u
činjenici da do sada nisu potpisani sporazumi koji se smatraju
temeljima za uspješan početak suradnje. Potpisan je samo jedan
bilateralni sporazum - Ugovor o suradnji u području civilnog i
zračnog prometa.
Sporazumi o poticanju i zaštiti ulaganja i o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja, bez kjoih nije moguće očekivati
uspješnije gospodarske odnose, do sada nisu potpisani.
Doduše Irska je još u studenome 1995. predložila tekst Sporazuma o
poticanju i zaštiti ulaganja o kojem se Hrvatska očitovala u rujnu
1997. no dalje se nije došlo jer se u Dublinu sada intenzivno bave
prilagođavanjem postojećih bilateralnih ugovora kriterijima
Europske unije.
Moguće zaključivanje Ugovora o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja za sada nije niti načelno razmatrano.
Zbog svega toga irsko-hrvatska trgovinska razmjena ostala je na
niskoj razini. Primjerice, u 1996. godini iznosila je skromnih 41,8
milijuna američkih dolara.
Vodeći se u vanjskoj politici prema Hrvatskoj odrednicama EU,
Dublin se nije isticao u nastojanjima da pospješi razvoj
bilateralnih odnosa s Hrvatskom.
Kontakti na političkoj razini su sporadični a na gospodarskoj je,
primjerice, tek studenome 1996. u Dublinu prvi put na jednoj
gospodarskoj konferenciji u Irskoj predstavljen hrvatski
financijski sektor.
Hrvatski građani i dalje trebaju vize za posjet Irskoj dok je
Hrvatska jednostrano ukinula vize za irske državljane.
U irskom parlamentu je u nekoliko navrata bilo postavljano pitanje
ukidanja viza za hrvatske građane. Do promjene nije došlo ne zbog
vanjskopolitikih razloga, nego kako se neslužbeno doznaje iz
irskih političkih krugova, zbog toga što irski ustav ne poznaje
mogućnosti ekstradikcije. Budući da Irska nije potpisnica
međunarodne Konvencije za izručivanje osoba optuženih za ratne
zločine. To znači da vlasti u Dublinu ne bi mogle izručiti
optuženika Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije koji bi se nalazio na području Irske, pa
se pitanje režima viza za hrvatske državljane veže prvenstveno uz
tu činjenicu.
Unatoč razmjerno slabo razvijenim bilateralnim odnosima, u Irskoj
raste zanimanje za povezivanjem dviju zemlja. U zemlji u kojoj
hrvatsko iseljeništvo broji tek nekoliko desetaka osoba, u
listopadu 1995. godine osnovano je Irsko-hrvatsko društvo
prijateljstva, u čijem članstvu je znatan broj istakutih
pojedinaca iz irskog političkog života. U svibnju 1996. godine u
Dublinu je osnovana Irsko-hrvatska gospodarska komora a svečanosti
je bio nazočan i potpredsjednik vlade Borislav Škegro.
Iako početni, to su znakovi da bi se odnosi dviju zemalja ubuduće
mmogli brže razvijati i biti sadržajniji.
(Hina) miz fp
271000 MET feb 98