VEČERNJI LIST-'ALBANIZACIJA'...-POPOVIĆ-27-2

VEČERNJI LIST 27. II. 1998. "Albanizacija" i njeni izazivači nemaju šanse "Prijevara kroz financijski inženjering koja je u Albaniji prelila čašu nezadovoljstva naroda i izazvala ekstremnu polarizaciju između vlasti i naroda, što je dovelo do zahtjeva za smjenom vlasti, ali i vrlo opasnog začetka mogućeg građanskog rata, obogatila je i hrvatsku politiku novim terminom - 'albanizacijom'", piše Jasmina Popović i dodaje kako se termin "posve udomaćio nakon prosvjeda 20. veljače kada je Sabor HDZ-a organizatore prosvjeda optužio za 'zloporabu socijalnih problema i pokušaje destabiliziranja stanja u zemlji i legalno izabrane demokratske vlasti u cilju albanizacije Hrvatske'. Komentirajući događanja na prosvjedu i oko prosvjeda, novinarka u nastavku piše: "pravo na prosvjed je, nema sumnje, legitimno pravo i njega su u Hrvatskoj više puta koristile razne interesne skupine pa tako i sindikati. Ono je u Hrvatskoj prvi put iskorišteno na ovakav način, sučeljavanjem policije i demonstranata i nije nikakvo čudo što je izazvalo nelagodu - i kod vlasti, koja se suočila s otporom vlastitih građana da se pokore zakonu koji smatraju nepravednim (zabrana okupljanja na Trgu bana Jelačića), i kod građana, koji su izbliza mogli vidjeti snagu policije koju financiraju. Možda je za obje strane ovakav sraz bio neminovan i ujedno, zbog izostanka primjene žešće sile i težih posljedica, najpoučniji. Snage su, očito odmjerene, i svaka je strana iz toga nešto naučila. Vlast da ponekad treba ustuknuti pred voljom naroda (što je bolje nego dopustiti da se od nekih mjesta i ljudi prave simboli), a demonstranti da treba biti svjestan svih posljedica okupljanja". Novinarka potom prenosi ocjene pojedinih stranačkih čelnika o tome može li se u Hrvatskoj dogoditi 'albanizacija'. Vladimir Šeks iz HDZ-a drži da ona nije moguća "jer su hrvatski građani svjesni što bi značilo kad bi se rješavanje gorućih pitanja prebacilo s legalnih tijela državne vlasti na nezakonite ulične prosvjede", a ocjenjuje da su toga svjesni i "svi misleći ljudi u većini političkih stranaka. Svjesni su do čega bi moglo dovesti kad se ne bi u početnoj fazi dijagnosticirale namjere marginalnih političkih čimbenika koji bi željeli bez demokratskih procesa, napose izbornih, jačati i tako stvarati kaos i anarhiju u Hrvatskoj", kaže Šeks. Čelnik SDP-a Ivica Račan duboko vjeruje "da albanizacija nije moguća osim u virtualnoj stvarnosti koju nudi HDZ. NO SDP kao realna stranka ipak ne zaboravlja na potencijalnu opasnost", napominje Račan i ocjenjuje kako mogućnost albanizacije ovisi i o tome "hoće li HDZ pokazati više sluha u praksi nego na saboru HDZ-a. (...) HDZ treba shvatiti da je iskazivanje nezadovoljstva situacijom demokratsko, ali isto tako i da socijalno nezadovoljstvo može biti barut. Albanizaciju Hrvatske izazivaju oni koji prema vlastitim građanima demonstriraju silu. SDP vjeruje da će demokratske snage znati izbjeći tu opasnost", napominje Račan. Jozo Radoš iz HSLS-a drži da treba odvojiti "političke snage u Hrvatskoj kojima je parcijalni interes da u Hrvatskoj bude loše, jer tada njihova uloga i značaj postaje veći", od onih "koji traže svoje legitimno pravo. Zato generalna ocjena da svi u Hrvatskoj koji nisu na vlasti žele albanizaciju Hrvatske ne stoji", kaže Radoš i dodaje da "Hrvatska ima puno rezultata pogrešne politike, te se to mora moći javno kritizirati". Čelnik HNS-a Radimir Čačić je mišljenja da "strahu od albanizacije Hrvatske ima mjesta, samo je pitanje što je osnova tog straha. Ako je osnova getoizacija demokratskog i privrednog života", Čačić ocjenjuje kako se Hrvatska kreće u tom smjeru, "pa je čak i ispred Albanije. Ako je pak osnova za procjenu albanizacije Hrvatske nemogućnost javnog prosvjeda - nespremnost vlasti da prihvati realizaciju ustavnog prava na javni prosvjed i postupci, poput onoga kada je Zagrebačko poglavarstvo zabranilo okupljanje na Trgu bana Jelačića, mogu i u tom segmentu dovesti do ključanja i incidenta", kaže Čačić i dodaje kako su oni "neprimjereni današnjoj dosegnutoj demokratskoj i gospodarskoj razini u Hrvatskoj". Zlatko Kramarić iz LS-a kaže kako se Hrvatska ne treba bojati prosvjeda, već se treba "suočiti s istinom, a to je da je u privatizaciji, blago rečeno, bilo nepravilnosti, mnogi su stekli enormno bogatsvo, a velik se dio ljudi našao na ulici". Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić ocjenjuje da je neprimjereno govoriti o opasnosti od albanizacije jer se u Albaniji radilo o pobuni dijela regije prema centralnoj vlasti, dok se ovdje radi "o borbi za određena prava - sindikalna, politička, demokratska, ljudska, građanska..." Čelni čovjek HKDU-a Anto Kovačević, uz ostalo, kaže: "Ne želimo da ljevičari i komunisti socijalno pitanje i opravdano nezadovoljstvo građana iskoriste za svoje političke ciljeve. Dizanje ruke vlasti na vlastiti narod znači početak kraja te vlasti te pozivamo sve državotvorne snage da spriječe daljnje ekonomsko socijalno raslojavanje građana. Ipak, nema ništa od albanizacije Hrvatske". 270223 MET feb 98