OPATIJA, 26. veljače (Hina) - Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete i raspolaže dovoljnim proizvodnim resursima za podmirenje domaćih potreba za poljoprivrednim proizvodima, no, unatoč tome, neodgovarajuća struktura poljodjelske
proizvodnje izaziva manjak ili višak pri proizvodnji pojedinih proizvoda, kazao je jedan od autora studije "Bilančani prikaz stanja i mogućnosti proizvodnje poljodjelskih proizvoda u Hrvatskoj" Damir Kovačić na 34. znanstvenom skupu hrvatskih agronoma koji se održava u Opatiji od 25. do 28. veljače.
OPATIJA, 26. veljače (Hina) - Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete
i raspolaže dovoljnim proizvodnim resursima za podmirenje domaćih
potreba za poljoprivrednim proizvodima, no, unatoč tome,
neodgovarajuća struktura poljodjelske proizvodnje izaziva manjak
ili višak pri proizvodnji pojedinih proizvoda, kazao je jedan od
autora studije "Bilančani prikaz stanja i mogućnosti proizvodnje
poljodjelskih proizvoda u Hrvatskoj" Damir Kovačić na 34.
znanstvenom skupu hrvatskih agronoma koji se održava u Opatiji
od 25. do 28. veljače.#L#
To stvara nedostatnu ponudu i povećava uvoz ili, pak, povećava
ponudu iznad potražnje, smanjujući cijene i dohodak proizvođača,
pri čemu se u oba slučaja domaći poljodjelski resursi neracionalno
koriste.
Temeljno obilježje hrvatskog tržišta poljoprivrednih proizvoda je
neuravnoteženost potrošnje i proizvodnje. Nakon raspada bivše
Jugoslavije domaća je proizvodnja suočena s viškovima plave ribe,
ribljih konzervi, vina, krušnih žita, duhana, kukuruza, mesa,
peradi i krumpira. Na drugoj strani, uz tradicionalni manjak južnog
voća, biljnih ulja, šećerne repe i ovčjeg mesa, pojavio se i manjak
mliječnih prerađevina, kontinentalnog voća i povrća, te svinjskog
i goveđeg mesa.
Rat i njegove posljedice, liberalizacija domaćeg tržišta te
prelazak na tržišno gospodarstvo smanjili su proizvodnju gotovo
svih poljodjelskih proizvoda te povećali uvoz i negativni saldo
hrvatske vanjsko-trgovinske razmjene. Po podacima Državnog zavoda
za statistiku, lani je u razmjeni poljoprivrednim i prehrambenim
proizvodima zabilježen manjak od 465,33 milijuna američkih
dolara.
Stupanj samodostatnosti, odnosno pokrivenosti potrošnje domaćom
proizvodnjom, premašuje 100 posto kod pšenice, kukuruza, vina i
pilećeg mesa, dok je kod svih ostalih poljodjelskih proizvoda
potrošnja veća od proizvodnje.
Na temelju spomenute studije, koju je za potrebe hrvatske Vlade
izradio Zavod za marketing u poljoprivredi i Zavod za ekonomiku
poljoprivrede i agrarne sociologije pri Agronomskom fakultetu u
Zagrebu, proizvodnju strateških proizvoda do razine
samodostatnosti, pa i veću, moguće je povećati promjenom strukture
upotrebe resursa, podizanjem tehnološke razine proizvodnje te
poticajnim mjerama agrarne politike.
Po Kovačićevim riječima, postojeći proizvodni kapaciteti nisu
ograničavajući činitelj podmirenja domaće potrošnje, već njihovo
neracionalno korištenje. Nadalje, samo dio tih kapaciteta odgovara
najvišim tehnološkim standardima, dok ostali ne zadovoljavaju ni
minimalne zakonske uvjete.
Rezultati te studije prvi su korak u određivanju željene razine
domaće proizvodnje, koja je rezultat potreba i proizvodnih
mogućnosti, ali i političkih, gospodarskih i socijalnih procjena.
Po Kovačićevim riječima, pri donošenju tih procjena treba
uvažavati i zahtjeve međunarodne zajednice, odnosno ispuniti
uvjete za pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i
drugim svjetskim gospodarskim i političkim asocijacijama, što
hrvatska Vlada ističe kao jedan od strateških ciljeva globalne
gospodarske politike.
(Hina) mk sbo
261205 MET feb 98