MINISTAR HEBRANG O MODELU DECENTRALIZACIJE ZDRAVSTVA

ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang predložio je izradbu novoga decentraliziranog modela financiranja zdravstva, koji bi se postupno mogao početi uvoditi nakon godine 2000. Za uvođenje novoga sustava potrebno je nekoliko godina, jer valja promijeniti sadašnje zakone o zdravstvenoj zaštiti te u najvećoj mjeri Zakon o zdravstvenom osiguranju, što bi uskoro trebala početi raditi stručna skupina Ministarstva. Ministar pri tomu ističe da bi preobrazbu, nakon priprema, "trebali voditi neki drugi ljudi".#L# Dosadašnji sustav, po Hebrangovim riječima, bio je nužan za preživljavanje zdravstva tijekom ratnih godina, a njegovu promjenu preporučila je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Po novomu modelu financiranja, zdravstveni bi novac ubuduće prikupljale i trošile županije, po uvjetima koje same odrede, a središnji bi se zdravstveni fond brinuo za to da dobru zdravstvenu zaštitu dobiju svi slojevi građana po istim kriterijima. U skladu s tim država bi trebala preuzeti brigu za financiranje zdravstvene zaštite najosjetljivijih slojeva društva, kao što su umirovljenici, nezaposleni i socijalno ugroženi, te za normalno djelovanje zdravstvenih klinika kao vrhunskih ustanova od posebne važnosti za državu. Decentralizacijom bi današnjih 20 područnih ureda Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje postalo pravnim osobama, pa se, primjerice, novac prikupljen u varaždinskim poduzećima više ne bi sav doznačivao u središnji fond u Zagrebu, već bi ostao u toj županiji. Svaka bi pak županija mogla, ovisno o svojim gospodarskim mogućnostima, uvođenjem posebnih prireza, poreza ili dodatnih doprinosa povećati proračunske stavke za zdravstvenu zaštitu. Novac koji bi se u određenu postotku iz svake županije doznačivao u središnji zdravstveni fond, odnosno na račun Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, služio bi ponajprije, uz osiguranje rada klinika, za preraspodjelu sredstava iz bogatih u siromašne županije kako bi se zadržali jednaki zdravstveni standardi u cijeloj državi. Dr. Hebrang smatra da decentralizaciju zdravstvenoga sustava u praksi ne bi bilo posebno teško provesti jer opstoji dobra upravljačka struktura u zdravstvenim ustanovama i područnim uredima Zavoda za zdravstveno osiguranje. "Moja je zadaća, koju sam si sam zadao, jest sve pripremiti za preobrazbu, ali bi nju trebali voditi neki drugi ljudi. Ne vjerujem da bismo se mi koji smo u ovih sedam godina tako duboko ušli u taj centralizirani sustav, sada mogli osloboditi tih, uvjetno rečeno, centralističkih navika", dodao je ministar Hebrang. "Centralizacija je bila privremena mjera uvedena do potpuna prestanka ratne opasnosti", dodaje ministar Hebrang, ističući da je ona bila nužna za preživljavanje zdravstva u vrijeme kad se priljev novca s četiri milijarde maraka 1990. smanjio 1991. za polovicu, 1992. na 780 milijuna maraka, a danas je 2,2 milijarde kuna (oko 630 milijuna maraka). Svjetska zdravstvena organizacija je u početku rata preporučila preventivno zatvaranje polovice ustanova (130) i otpuštanje polovice zaposlenih (30.000), što se nije dogodilo zbog centralizacije. U sedam godina takva sustava, u kojemu središnji fond u Zagrebu prikuplja i raspoređuje novac po strogo određenim mjerilima, svi su zdravstveni djelatnici primali redovito plaće, a danas su one, ističe ministar, 10-15 posto više nego u drugim resorima. Bez dodatnih izdvajanja iz proračuna osigurana je zdravstvena skrb za oko milijun izbjeglica i prognanika, dodaje Hebrang, podsjetivši da nije bilo kritičnih nestašica, a dobrim dijelom je obnovljena i medicinska oprema (40 posto u bolnicama, nešto manje u domovima zdravlja). Ministar ističe da je vrlo nezadovoljan zbog toga što se ne ispunjavaju novčane obveze prema hrvatskome zdravstvu. Iako je, po zaključnim računima, u Zavod u 1997. doznačeno 10,7 posto više novca nego 1996., a zdravstvene ustanove su potrošile oko 11,3 posto više, Zavod još ne može naplatiti novac od svojih dužnika, pa tako niti podmiriti svoje obveze prema zdravstvenim ustanovama. Najveći su dužnici gospodarske tvrtke s dugom od 400 milijuna kuna, mirovinski fondovi s 250 milijuna kuna za prosinac prošle i siječanj ove godine te županije sa 120 milijuna kuna kojih je polovicu duga nedavno podmirio državni proračun. Tamara Marinković (Hina) mt il 251130 MET feb 98