MOSKVA, 24. veljače (Hina/Reuters) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin zadužio je vladu da na izvanrednom sastanku u petak donese odluku o tome kada i gdje će biti pokopani ostaci posljednjega ruskog cara i carske obitelji, u utorak je
izjavio predsjednički glasnogovornik.
MOSKVA, 24. veljače (Hina/Reuters) - Ruski predsjednik Boris
Jeljcin zadužio je vladu da na izvanrednom sastanku u petak donese
odluku o tome kada i gdje će biti pokopani ostaci posljednjega
ruskog cara i carske obitelji, u utorak je izjavio predsjednički
glasnogovornik. #L#
Očekivalo se da će Jeljcin osobno donijeti tu odluku, a
prebacivanje obveze na vladu odražava svu osjetljivost problema
koji potiče sukobe između moćnih regionalnih vođa, preživjele
rodbine cara, pa čak i među rivalizirajućim crkvama.
Poslije dugogodišnjih svađa i znanstvenog istraživanja ruskih i
stranih stručnjaka, posebna vladina komisija zaključila je da su
kosti, pronađene 1991., zaista pripadale posljednjem ruskom caru
Nikolaju II., njegovoj supruzi i djeci, te obiteljskim slugama.
Svi su ubijeni u podrumu Ipatjev kuće u Jekaterinburgu, u srpnju
1918., na zapovijed boljševičkih vlasti iz Moskve. Nikolaj II.
abdicirao je 1917., otvorivši tako iste godine put komunističkoj
revoluciji.
Jeljcin je naredio 1977., tijekom svojeg mandata na čelu
komunističke partije grada Jekaterinburga, da se potpuno uništi
Ipatijeva kuća, kako bi se posve uklonile uspomene na cara.
Posebno povjerenstvo ruske vlade zaduženo za pitanje ostataka
carske obitelji, kojom predsjeda glavni zamjenik premijera Boris
Nemcov, preporučila je da se ostaci kraljevske obitelji,
zaključane u jekaterinburškoj mrtvačnici, pokopaju u St.
Petersburgu, ruskoj prijestolnici do 1917.
Većina članova povjerenstva preporučila je nadalje da pokop carske
obitelji bude 17. srpnja, na 80-tu godišnjicu njihova smaknuća.
"Konačna odluka bit će donesena u petak, ako se vlada složi s
odlukom povjerenstva", izjavio je vladin glasnogovornik Igor
Šabdurasulov, na kratkoj konferenciji za novinstvo.
Velika je svađa izbila između Jekaterinburga, St. Petersburga i
Moskve jer je svaki grad tražio da ostaci carske obitelji budu
pokopani na njegovu teritoriju, pozivajući se pritom na različite
moralne i povijesne razloge zbog kojih bi imali prednost da zadrže
nadzor nad posmrtnim ostacima što predstavljaju snažnu vezu s
mitskom ruskom prošlošću.
Ruska pravoslavna crkva u inozemstvu, koja se nakon revolucije
1917. godine odcijepila od ruske pravoslavne crkve u Moskvi,
kanonizirala je cara, proglasivši tako njegove posmrtne ostatke
svetim relikvijama.
Glavna pravoslavna crkva u Moskvi sada također namjerava ruskog
cara proglasiti svecem i očekuje se da i ona iznese svoje stajalište
prije odluke vlade u petak.
Očekuje se da će pokopu prisustvovati različite europske
kraljevske kući povezane krvnom vezom s dinastijom Romanov,
uključujući i članove britanske kraljevske kuće.
(Hina) lm sd
241556 MET feb 98