BBC - TISAK 22. I 21. II.

BRITANSKI RADIO - BBC 22. II. 1998. Pregled tiska Iračka kriza već danima zauzima naslovne i veliki dio vanjskopolitičkih stranica britanskih novina. Ciljevi u Iraku i prošli Zaljevski rat već su nebrojeno puta opisani u posebnim prilozima. Međutim, danas 'The Independent' na naslovnoj stranici piše o mogućem razdoru između dva najvjernija saveznika - Velike Britanije i Sjedinjenih Država. List piše da iako razgovori glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda još uvijek traju u Bagdadu, predsjednik Clinton je već odobrio zračni napad na Irak. List predviđa kako će se pojaviti razlike između Britanije i Amerike o procjeni kompromisnog sporazuma koji će možda isposlovati glavni tajnik UN-a Kofie Annan. 'The Sunday Times' na poslovnim stranicama pokazuje zabrinutost da bi rat u Zaljevu ako potraje dulje nego što se očekuje mogao negativno utjecati na cijene dionica na svjetskim burzama. List navodi mišljenje financijskih stručnjaka koji tvrde kako samo kratak, brz i uspješan rat neće štetiti poslovnom svijetu. U protivnom, cijene dionica širom svijeta počet će padati. 'The Sunday Times' podsjeća kako su nakon iračke okupacije Kuvajta cijene dionica na londonskoj burzi pale, ali su se oporavile nakon uspješne akcije 'Pustinjska oluja'. List kaže kako se očekuje da će Amerika i Britanija i ovaj put pokazati sličnu djelotvornost. Međutim, postoje bojazni da bi se rat mogao proširiti, a znajući da je Zaljev najvažniji izvor nafte u svijetu, nervoza je shvatljiva. Dvije nedjeljne novine na naslovnim stranicima danas pišu o britanskoj kraljevskoj obitelji. 'The Sunday Telegraph' piše kako kraljica želi kupiti dio imovine vojvode od Windsora na dražbi u New Yorku. 'The Sunday Times' otkriva kako je kraljica imenovala savjetnika za odnose s javnošću koji bi trebao popraviti sliku vladara u očima njezinih podanika. Današnji'The Independent' piše kako se u Hercegovini, u selu Grab koje nije daleko od Međugorja, prema tvrdnjama mnogih, pojavio Isus Krist. Kako piše novinar lista Markus Tanner, selo Grab, po svemu sudeći, postaje novo svetište jer privlači tisuće hodočasnika. Tanner piše kako Grab ima dosta zajedničkoga s Međugorjem. U oba slučaja oni koji su prvi vidjeli bili su djeca. To se dogodilo u siječnju u jednoj napuštenoj kući i dječaci su tamo vidjeli Isusa dok su čuvali ovce. 'The Independent' navodi riječi devetgodišnjeg Ivana Grbavca koji je čuo neki zvuk, a onda se pojavio mali oblak magle, nakon čega je Ivan vidio Isusa Krista. To isto je, navodi list, vidjela njegova majka Desanka Grbavac. Kako kaže Markus Tanner, ne bi se moglo reći kako je mnogo toga viđeno, ali načini nastajanja svetišta su misteriozni. Godišnje se u svijetu javlja o tisućama viđenja, sv. Marije, Isusa Krista ili svetaca, međutim, samo rijetki privuku tisuće posjetilaca i postanu svetištima. Ako to uspije selu Grab, piše 'The Independent', ovaj dio goleti gdje žive bosanskohercegovački Hrvati postat će zajedno s Međugorjem europsko središte ukazanja svetaca. Do sada znakovi su dobri, piše list. U siječnju tisuće posjetilaca je došlo do napuštene kuće i tvrde kako su vidjeli Isusa. Hoće li Isus u selu Grab učiniti za njegovih tisuću stanovnika ono što je Gospa postigla u Međugorju, pita današnji 'The Independent' i odmah odgovora: 'Neće, ako bi se pitali bosanski Srbi i Bošnjaci. Oni su s prezirom gledali i na Međugorje', piše list, 'ponavljajući stalno kako se mjesto nalazi u srcu ustaškoga kraja. Međutim, drugi protivnik mogla bi biti katolička crkva koja nikad nije blagonaklono gledala na Međugorje. Rim dosad nije priznao Međugorje kao što je priznao Lurd u Francuskoj ili Fatimu u Portugalu. Jedan od razloga bio je spor između franjevaca i mostarskog biskupa. Kako piše list, biskup i Rim nisu priznali svetište, ali to nije razuvjerilo hodočasnike koji su dolazili u Međugorje. Što će biti sa selom Grab, opet će odlučiti vjernici, zaključuje 'The Independent'. 21. II. 1998. Od vanjskopolitičkih tema britanski se listovi ponovno najviše bave Irakom. 'The Guardian' izvješćuje o tome kako ima dokaza o pobuni protiv predsjednika Sadama Huseina na jugu Iraka gdje su se šiitski muslimani pobunili već za Zaljevskoga rata. Ne otkrivajući svoje izvore, list veli kako je tijekom posljednjih deset dana u dva odvojena napada ubijeno pet viših dužnosnika. 'The Financial Times' veli da obični Amerikanci postavljujaju inteligentna pitanja o svrsi primjene sile i mogućem ishodu. I Britanci, kako se čini, daju tek mlaku potporu uporabi sile. Ispitivanja javnog mnijena pokazuju da se primjeni sile protivi 32% ispitanika. List veli da bi ključni ispit javnoga mnijenja mogao biti jedan skup protiv rata koji se za sljedeći vikend planira u Londonu, a do tada bi britanski televizijski gledatelji već mogli na svojim ekranima vidjeti slike mrtvih i osakaćenih, upozorava 'The Financial Times'. 'The Daily Telegraph' u svom uvodniku ovako komentira iransku krizu: Na kocki je autoritet Ujedinjenih naroda u suzbijanju najveće prijetnje miru, sve od svršetka hladnoga rata. Riječ je o opasnosti od širenja oružja za masovno uništavanje do te mjere kada će ono biti dostupno ne samo samovoljnim državama nego i pojedinačnim teroristima. Ma kako zamarajući bio diplomatski poker sa Sadamom, ma kako zastrašujuće priče o osveti Zapadu, to se ne smije zaboraviti. Ako se Iraku dopusti da krši rezoluciju Ujedinjenih naroda, to će nas izložiti daleko većoj opasnosti nego prisiljavanje Iraka na to da se drži dogovorenog, veli uvodničar 'The Daily Telegrapha'. Vijest o eksploziji bombe u Sjevernoj Irskoj stigla je prekasno za jutarnja izdanja britanskih listova, no raširena je ogorčenost zbog privremenog isključenja Sinn Feina, političkog krila IRA-e iz razgovora o budućnosti Sjeverne Irske. Većina listova ističe da će ta stranka propustiti samo šest dana razgovora. 'The Daily Mail' u svom uvodniku veli da je Sinn Fein prekršio svoja svečana obećanja da će se suzdržavati od nasilja te da je unatoč tome prošao nekažnjeno. Tabloid 'The Sun' veli kako je odluka o suspenziji Sinn Feina izazvala bijes u oba politička tabora, a u uvodniku pod naslovom 'Osam dana bez ubojstva', 'The Daily Telegraph' tvrdi da je ovo isključenje prava farsa. 'The Independent' piše o tome kako su muškarci koji nisu opterećeni suprugom ni djecom vjerojatno predmet zavisti onih muškaraca starih 30 godina ili starijih koji jesu oženjeni, a takvi su u većini. Autorica članka veli: Svojedobno je svaki neoženjeni muškarac koji je želio uspjeti u poslu, politici, show businessu ili čak športu, bio ozbiljno hendikepiran sve dok se ne bi oženio. To je bilo zbog straha da ga ne bi smatrali homoseksualcem. Čak i ako je bio istinski okorjeli neženja, status neženje nije bio prihvatljiv u mnogim tvrtkama. Naime, ondje se muškarac ako je želio napredovati, morao pokoravati točno određenom građanskom društvenom stereotipu. Taj se stereotip sastojao od žene koja nije radila, dvoje djece, kuće u predgrađu, psa i mačke. No kako je društvo promijenilo stavove prema homoseksualnosti i kako su se redovi zaposlenih počeli puniti ženama, postaje sve prihvatljivije da se muškarac odrekne obitelji kako bi se usredotočio samo na svoju karijeru. Dok se danas većina muškaraca i dalje odlučuje za prednost i potporu koju donosi tradicionalna monogamna veza, a u 1998. to može značiti i monogamnu homoseksualnu vezu, mnogo se manje muškaraca ženi u ranim dvadesetim ili sredinom dvadesetih godina nego prije pola stoljeća. Ne radi se samo o tome da oni žele dulje uživati u slobodi neženje niti o strahu od vezivanja od kojega pati tzv. generacija X. Riječ je o racionalnoj želji da se uspostavi čvrst gospodarski temelj prije nego što se sklopi veza sa životnim partnerom i preuzmu roditeljske obveze. 'The Independent' piše o tome kako Britanija ima vrlo malo društveno organizirane brige za djecu i kako po tome kaska za Europom. Glenda Cooper veli: Usporedba Britanije s tri druge zemlje pokazuje da je u tim zemljama država više uključena u brigu za djecu. Tome su dva razloga. Prvo, da bi se potaklo roditelje na to da se zaposle i, drugo, da bi se pomoglo pri razvitku djece. U Britaniji je zaposleno samo 41% samohranih majka, u usporedbi s 82% u Francuskoj i 70% u Švedskoj. U Europi samo Njemačka, Nizozemska i Irska imaju niže stope zaposlenosti samohranih majka. Ovaj tjedan 'The Independent' je započeo kampanju da se zaposlenim majkama daju porezne olakšice. Roditelji u Britaniji plaćaju, izraženo u postotku, više za brigu o djeci nego praktički bilo koja druga razvijena država. 'The Independent' drži da se od drugih zemalja moraju izvući pouke. Budući da se očekuje da će se do 2006. godine zaposliti još 1,1 milijun Britanki ako se nešto ne poduzme na području brige za djecu, čekaju nas ozbiljne poteškoće. U istom listu je i članak o proturječnim porukama koje posljednjih dana dobivamo o utjecaju vina na zdravlje. Istraživanja objavljena ovoga tjedna tvrde kako ona dokazuju kako dvije ili tri čaše vina na dan mogu bitno smanjiti opasnost oboljenja od raka. To je vrlo čudno. U sličnoj studiji objavljenoj početkom tjedna veli se da se žene koje piju od dvije do pet čaša vina na dan izlažu većoj opasnosti od dobivanja raka dojke. Čovjek ne treba biti znanstvenik da bi zaključio kako su ovi savjeti proturječni. No unatoč tome Britanci piju sve više vina. U posljednjih trideset godina potrošnja vina u Britaniji narasla je za više od 450%, dok se u Americi tek udvostručila, a u Francuskoj se - vjerovali ili ne - smanjila za pola. (BBC) 230231 MET feb 98