NJEMAČKA - 21. II. FAZ: CRNOGORSKA SKUPŠTINA USVOJILA NOVI IZBORNI ZAKON

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 21. II. 1998. Novi izborni zakon za Crnu Goru Matthias Rueb smatra da novi crnogorski izborni zakon označava nastavak Đukanovićeve reformske politike. "Crnogorska skupština prihvatila je novi izborni zakon. Dosadašnja podjela Crne Gore na nekoliko izbornih okruga ukinuta je i čitava ta jugoslavenska republika trebala bi ubuduće biti jedinstven izborni okrug. Bira se 78 zastupnika po razmjernom izbornom modelu. Za sve stranke vrijedi tripostotna prohibitivna klauzula. Pet mandata rezervirano je za zastupnike albanske manjine. Sve stranke zastupljene u skupštini izrazile su zadovoljstvo novim izbornim zakonom. Posebno se male stranke nadaju da će im razmjerni izborni sustav omogućiti da osvoje veći broj glasova no što su uspijevale osvojiti po starom izbornom sustavu u kojem je prevladavao čimbenik većine. U Crnoj Gori trebala bi u svibnju ove godine biti izabrana nova skupština. Skupština je prije prihvaćanja spomenutoga zakona donijela i novi zakon o medijima u čijoj su izradbi sudjelovali i stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Po novoj zakonskoj odredbi, udjel u crnogorskim medijskim poduzećima mogu kupiti i inozemni ulagači. Novi zakon o medijima kritizirala je samo ona frakcija nekoć samovladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), koja je najbliža bivšem predsjedniku Bulatoviću. Sve ostale parlamentarne frakcije poduprle su zakon. Novi zakoni označavaju nastavak reformske politike novog crnogorskog predsjednika, izabranog u listopadu prošle i postavljenog sredinom siječnja ove godine. Većina skupštinskih zastupnika DPS-a podupire Đukanovića. 14. siječnja, dan uoči službene prisege novog predsjednika, orijentiranog prema Zapadu, u glavnom gradu Crne Gore Podgorici zabilježeni su teški izgredi pristaša dotadašnjeg predsjednika Bulatovića, smijenjenog na izborima. Tom je prilikom ozlijeđeno više od 40 ljudi, većinom policajaca. Bulatović i dalje uživa potporu srpskoga vodstva u Beogradu dok se Đukanović zauzima za veći stupanj samostalnosti manje jugoslavenske republike i za odlučne političke i gospodarske reforme. Nakon Đukanovićeva preuzimanja predsjedničke dužnosti, u Crnoj Gori su učestali slučajevi podmetanja bomba pod automobile i u kuće visokih policijskih dužnosnika, odanih novom predsjedniku Đukanoviću. Državno tužiteljstvo pokrenulo je istragu protiv bivšeg predsjednika Bulatovića zbog njegova poziva na nasilne prosvjede večer uoči svečane prisege njegova nasljednika. Bulatović i vodstvo u Beogradu ne priznaju izbornu pobjedu Mile Đukanovića. OESS, promatrač izbora, izjavio je da su izbori u osnovi bili korektni. Đukanović zahtijeva pravo na sudjelovanje na konzultacijama Vrhovnoga vijeća obrane Savezne Republike Jugoslavije. Osim predsjednika jugoslavenskih republika Srbije i Crne Gore, Milutinovića i Đukanovića, član tog vijeća jest i predsjednik SRJ Milošević i vrhovni zapovjednik jugoslavenske vojske. Đukanović je pozvao Miloševića da surađuje s njim kao s legitimnim najvišim predstavnikom. U novoj crnogorskoj prijelaznoj vladi pod vodstvom premijera Vujanovića trebale bi biti zastupljene i tri oporbene stranke. Vujanoviću, bivšem ministru unutarnjih poslova, mandat za sastavljanje vlade povjerio je Đukanović, koji je dotad objavljao premijersku dužnost. Nakon rascjepa u DPS-u, frakcija bliska Đukanoviću nema više većinu u skupštini. Od ukupno 21 ministarskog položaja, trećina bi trebala pripasti dosadašnjim oporbenim socijaldemokratima, konzervativnoj narodnoj stranci i strankama albanske manjine. Predstavnici Bulatovićeve frakcije u DPS-u nisu ušli u sastav nove vlade. U međuvremenu je hrvatska vlada u Zagrebu najavila otvaranje konzulata u Boki Kotorskoj, gradu na crnogorskoj obali. Granica između Crne Gore i Hrvatske zatvorena je kod Herceg-Novog od početka rata na području bivše Jugoslavije godine 1991. Negativne posljedice zatvaranja granice trpi u prvom redu hrvatska manjina u Crnoj Gori", ističe Matthias Rueb na kraju izvješća. 230226 MET feb 98