LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - Tvrdnje slovenskog Helsinškog monitora o 130.000 građana koji su brisani iz popisa stanovnika jer nisu Slovenci, prenerazile su službenu Ljubljanu.
LJUBLJANA, 20. veljače (Hina) - Tvrdnje slovenskog Helsinškog
monitora o 130.000 građana koji su brisani iz popisa stanovnika jer
nisu Slovenci, prenerazile su službenu Ljubljanu.#L#
Priopćenje koje je potpisala presjednica HM Neva Miklavčič-Predan
nije u slovenskim medijima ni zabilježeno, pa su rasprave o njemu
ograničene na političare.
Podaci i kvalifikacije, međutim, nisu nepoznati u međunarodnim
tijelima. Primjerice, Europski parlament je objavio studiju Maggie
Gillian Grace koja zaključuje da bi problem državljanstva
Sloveniji mogao zatvoriti vrata Europske unije.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Mirko Bandelj podatke
Helsinškog monitora ocjenjuje "potpuno izmišljenima" i tvrdi da je
upitno "samo nekoliko tisuća" neriješenih slučajeva
državljanstva. Bandelj međutim ne komentira navode Monitora da je
Republika Slovenija, tada u sastavu bivše Jugoslavije, Izjavom
parlamenta o dobrim namjerama zajamčila pravo na državljanstvo
svima onima koji su 23. prosinca 1990. u Sloveniji imali stalno
bivalište. Kasnijim zakonom o državljanstvu, smatra HM,
diskriminirani su svi neslovenci jer im je određen rok od 6 mjeseci
da zatraže prijam u državljanstvo, što Slovenci nisu trebali
dodatno tražiti.
Podatak o 130 tisuća takvih slučajeva koji iznosi Monitor,
razlikuje se od onoga u izvješću UNHCR-a da je danas u Sloveniji oko
70.000 osoba koje nisu dobile državljanstvo.
Problem nije ograničen samo na formalno pitanje jer je u Sloveniji
uz državljanstvo bilo vezano sve: od zaposlenja, mogućnosti otkupa
stana, prava na školovanje u redovnim školama, otvaranje bankovnog
računa.
U političkoj javnosti se čuje pitanje zašto se Helsinki monitor
oglasio upravo pred početak pregovora Slovenije s Europskom
unijom. Prigovara se i tonu koji je Helsinška federacija do sada
izbjegavala.
Slovenske političare je zabolila ocjena o "tipičnom
postjugoslavenskom funkcioniranju državnih tijela", raširenom
"mitu i korupciji", "enklavama zastrašivanja". Osobito ih smeta
tvrdnja Helsinškog monitora da će se "bez angažmana domaće i
međunarodne zajednice Slovenija pretvoriti u državu u kojoj će svi
građani postati taoci visokih nacionalističkih ideologija".
Takve se ocjene nisu čule još od kraja 1991. godine, kad je tadašnji
ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio da će se Slovenija
"vratiti u komunizam ili će je svladati desni radikalizam". Samo
nekoliko mjeseci kasnije zbile su se velike promjene u slovenskoj
politici, pala je prva Demosova vlada a počelo razdoblje Janeza
Drnovšeka i "male koalicije" u kojoj nisu sudjelovali demokršćani
niti reformirani komunisti. Naravno, ocjene Helsinškog monitora
neće imati takve učinke ali je sličnost ocjena očita.
(Hina) fl fp
201658 MET feb 98