ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Hrvatska će se Vlada ubuduće zauzimati za selektivan pristup rješavanju socijalnih pitanja, što znači da oni koji najviše trebaju moraju i najviše dobiti, kazao je predsjednik Vlade Zlatko Mateša na
današnjoj sjednici Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora, govoreći o vladinu Izvješću o ostvarivanju socijalne politike u prošloj godini.
ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Hrvatska će se Vlada ubuduće zauzimati
za selektivan pristup rješavanju socijalnih pitanja, što znači da
oni koji najviše trebaju moraju i najviše dobiti, kazao je
predsjednik Vlade Zlatko Mateša na današnjoj sjednici
Zastupničkoga doma Hrvatskoga državnog sabora, govoreći o vladinu
Izvješću o ostvarivanju socijalne politike u prošloj godini. #L#
Vladine su glavne zadaće u socijalnoj skrbi, istaknuo je Mateša,
briga za invalide Domovinskoga rata, članove obitelji poginulih
branitelja, prognanike, odnosno za one koji su za agresije
podnijeli najveći teret. Posebno se treba brinuti za
umirovljenike, nezaposlene, studente, te za demografsku obnovu,
dodao je premijer, zamolivši da se i u saborskoj raspravi pokušaju
odrediti prioriteti, ovisno o mogućnostima državnoga proračuna.
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja je završila, ali nije
obnova i skrb za još 140.000 prognanika, za što će još najmanje
dvije godine biti potrebno izdvajati znatan novac, istaknuo je
premijer Mateša.
Hrvatska je država do sada u obnovu uložila više od 10 milijarda
kuna, a znatan novac i rad uložili su sami ljudi, kazao je
potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić,
navodeći da se izravne ratne štete procjenjuju na više od 175
milijarda kuna, a neizravne su i dva puta više. Od nešto više od
143.000 razorenih stanova i kuća do sada je obnovljeno više od
86.000, kazao je dr. Radić.
U prošloj je godini izdano 99.000 socijalnih iskaznica, što
obuhvaća oko 220.000 članova obitelji ili 4,6 posto stanovništva,
kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara. U prošloj je
godini za socijalnu skrb za najugroženije skupine izdvojeno gotovo
dvije milijarde kuna, a za beneficirane mirovine nešto više od
milijarde.
Po riječima ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata dr.
Jurja Njavre u prošloj je godini za skrb o braniteljima i njihovim
obiteljima utrošeno više od pet milijarda kuna, a hrvatska Vlada
vodila je računa i o njihovoj stambenoj skrbi.
Po podatcima ministra gospodarstva Nenada Porgesa to je
ministarstvo sudjelovalo u saniranju više od 90 poduzeća, u što je
prošle godine uloženo 480 milijuna kuna, a tako je sačuvano oko
50.000 radnih mjesta. Socijalnim mjerama osigurana je skrb za oko
12.200 zaposlenika za kojima je prestala potreba. Za saniranje
određenih poduzeća (brodogradnja, banke i sl.) država je utrošila
više od šest milijarda kuna u dionicama iz lisnice Hrvatskoga fonda
za privatizaciju, kazao je ministar privatizacije Milan Kovač.
Jedini sudionik rasprave prije stanke bio je Damir Kajin (Klub IDS-
a) koji je ocijeno da je vladino Izvješće "pokušaj kozmetičkog
opravdanja Vlade, kako bi se skrenula pozornost s glavnih
problema".
Kajinovo je izlaganje izazvalo brojne replike, a izrečena mu je i
opomena zbog tvrdnje o "bešćutnosti režima", te da se "sve svodi na
silu".
Reakcije je izazvao i Kajinov prijedlog o izjednačivanju prava
invalida, jer se, kako je rekao Zdravko Sančević (HDZ), ne mogu
izjednačivati oni koji su se borili za Hrvatsku i oni protiv nje.
Kajin je na to objasnio da je govorio o invalidima Drugoga svjetskog
rata, odnosno antifašistima, i invalidima Domovinskoga rata.
Raspravljajući o socijalnoj politici, Kajin je spomenuo i
najavljeni prosvjed, te predložio da Sabor pozove zagrebačku
Gradsku skupštinu i Poglavarstvo da odobre javni prosvjed na
zagrebačkome glavnom trgu. Organizatori skupa obavijestili su o
mjestu održavanja bez prethodna zahtjeva za odobrenje, pa,
istaknuo je Vladimir Šeks (HDZ), skup nije zabranjen, već je
organizatorima rečeno da ga ne mogu održati na Trgu bana Jelačića.
(Hina) sšh/bn sp
181528 MET feb 98