VJESNIK-ŠEKS:HDZ ĆE RIJEŠITI...-BARTOLOVIĆ18-2

VJESNIK 18. II. 1998. HDZ će riješiti ključne socijalne probleme u državi Sandra Bartolović razgovarala je s Vladimirom Šeksom, potpredsjednikom Hrvatskog državnog sabora, uoči IV. općeg sabora HDZ-a. Procjenjujući značaj toga sabora kao i odgovarajući na upit hoće li biti izabran za potpredsjednika stranke, kako se u javnosti nagađa, Šeks, uz ostalo, kaže: "Na njemu treba potvrditi i demonstrirati jedinstvo stranke i dovesti ju do osvježenog kontinuiteta, što je uostalom već učinjeno na provedenim unutarstranačkim izborima na svim razinama. Utvrdilo se tom prigodom da je HDZ itekako snažna stranka, s velikim brojem i članova i pristaša, da ne gubi svoj utjecaj i kadrovski potencijal, a došlo je i do bitnog kadrovskog osvježenja na svim razinama stranke. Sve nas to učvršćuje u zaključku da s dobrim optimizmom možemo gledati u budućnost stranke. Kakav će biti personalni sastav u vrhu stranke, treba promatrati poglavito u svjetlu novoga statuta koji će zacijelo biti usvojen, a koji će donijeti novu organizaciju vrha stranke. Novim će se rješenjima pokušati za dugoročno razdoblje ustrojiti organizacija HDZ-a na osnovama koje bi dovele do boljega političkog funkcioniranja. Sve moguće spekulacije koga će predsjednik stranke ponuditi saboru na izbor u stranačka tijela, treba promatrati s jako velikom zadrškom, jer će predsjednik stranke o tome odlučiti i prijedloge iznijeti na samome saboru. Ništa nije isključeno. U ovom trenutku nitko, osim predsjednika, to ne zna, ali vjerujem da će on nastojati naći balans u svojim prijedlozima. Pokušat će se pronaći politička ravnoteža u stranci koja bi trebala omogućiti i daljnju stabilnost HDZ-a i personalni odgovor na izazove novoga vremena". Na primjedbu novinarka kako mnogi najavu jače socijalne senzibilizacije stranke nakon sabora komentiraju ocjenom da je za HDZ prekasno, Šeks odgovara: "Jače socijalno senzibiliziranje nije rezultat demagogije HDZ-a, nego spoznaja i procjena da je sada u vrijeme stabilnosti i mira objektivno moguće puninu političkog djelovanja okrenuti prema socijalnim problemima. Tamo gdje HDZ može politički utjecati, svaka odluka treba biti prožeta istančanim osjećajem za socijalnu pravdu i socijalnu državu, te vrlo otvorenim postavljanjem tih pitanja na dnevni red". Na upit koliko HDZ "uopće može biti uvjerljiv u tim svojim nastojanjima, s obzirom na to da smo svjedoci sve brojnijih i češćih prosvjeda uperenih upravo protiv socijalne politike koju kreira vladajuća stranka", Šeks odgovara: "Brojni nataloženi, naslijeđeni problemi u socijalno-razvojnom segmentu hrvatskoga društva sada izbijaju na površinu u svoj svojoj oštrini. U prošlome je razdoblju bilo više razumijevanja za obranu i stvaranje države, njenu sigurnost i zato su građani bili tolerantniji. Sada, kad je taj dio pitanja riješen, hrvatski građani s punom oštrinom traže odgovor na pitanja koja se tiču svakodnevnog života - zapošljavanja, plaća, standarda... Zato nije neobično da se sve glasnije artikuliraju i javno izražavaju zahtjevi koji ne potiču izdvojeno samo od nekih političkih segmenata, nego su snažno izraženi i u HDZ-u. Riječ je o težnji da se vrlo precizno dijagnosticiraju socijalno-razvojni problemi i da se na njih što brže dade odgovarajući odgovor. To je mišljenje koje vlada u cjelini HDZ-a. Iluzorno je govoriti da HDZ to radi kako bi na idućim parlamentarnim izborima, 1999. godine, ostao na vlasti. Ozbiljna stranka ne može opstati ako ne rješava pitanja koja su na dnevnom redu društva". Ima li utemeljenosti u ocjeni da sve veći broj nezadovoljnika socijalnim stanjem a koji izlaze na ulice, ugrožava stabilnost društva i države, bilo je jedno od narednih pitanja. Šeks o tome kaže: "Mislim da je to preoštra ocjena, iako činjenica jest da ima mnoštvo ljudi i različitih socijalnih skupina nezadovoljnih svojim položajem. Međutim, i u HDZ-u postoji to isto, nazvao bih kreativnim nezadovoljstvom postojećim redom stvari u socijalnoj sferi. No, to u sebi ne nosi naboj koji bi doveo do socijalnog rasula i kaotičnog stanja u državi, nego je više riječ o poruci i zahtjevu za bržim rješavanjem tih problema. Istina je da ima pokušaja političkih ubacivanja u ta socijalna traženja i njihovu masovnost i organiziranost, kao što je i ovaj prosvjed koji s se priprema za 20. veljače. Riječ je o želji da se unesu elementi destruktivnosti i anarhičnosti i da se razrješavanje problema izvede izvan institucija sustava i prenese na mjesta gdje to objektivno može dovesti do stvaranja kaotičnih posljedica. Odgovornost za pokušaje da se u toj mjeri i na takav način iskoriste opravdane i legalne manifestacije traženja razrješenja teškoga socijalnog stanja - leži na onima koji to žele zlouporabiti i iskoristiti za ulični obračun s HDZ-om". Na opasku novinarke kako su se sve ozbiljnije oporbene stranke ogradile od organiziranje i sudjelovanja na tome prosvjedu, Šeks odvraća protupitanjem: "Što politički znači kad SDP kaže da podržava taj skup, ali da neće u njemu sudjelovati?" Odgovor novinarke kako "vjerojatno podržavaju pravo građana da izraze svoje nezadovoljstvo", Šeks komentira: "Nitko razuman ne može imati ništa protiv toga, jer je to Ustavom i zakonima omogućeno, ali ja govorim o marginalnim pojedincima i skupinama željnima vlasti, koji izvrsno procjenjuje da na izborima ne mogu doći do značajnijih političkih pozicija, pa sada pokušavaju loviti u mutnom i iskoristiti, radikalizirati i revolucionarizirati socijalne prosvjede da bi oni prerasli u rušilačke". "Pa, ne boji li se valjda HDZ tih marginalaca?", bilo je naredno pitanje novinarke na koje Šeks odgovara: "Riječ je samo o dijagnozi, ali raspolažemo podatcima o namjerama u što se želi pretvoriti određeni javni skup na kojem bi se izražavalo nezadovoljstvo socijalnim stanjem u društvu, a koji bi se postupno pretvorili u dinamizirane skupove i krenuli k difamiranju svih institucija vlasti i države. A to bi trebalo, kao što neki od njih i najavljuju, prerasti u drugi pokret protiv HDZ-a, koji bi išao protiv zakona i ne bi priznavao pravni poredak Hrvatske". (...) Tvrdnju novinarke kako je najava okupljanja za drugu republiku izazvala neke nervozne reakcije u HDZ-u, Šeks komentira i kaže: "Nije bilo nervoznih reakcija, trebalo je samo ukazati na pravu prirodu te iluzije, fikcije i utopije, Pozivanjem na drugu republiku veleučeni Letica i drugi ne znaju i nisu bili svjesni što to uopće znači. To je zgodna krilatica nastala kao rezultat magle u Letičinoj glavi. je li i u Gotovčevoj i Jakvočićevoj glavi također magla, bilo je iduće pitanje novinarke na koje Šeks odgovara: "Da, jer pozivanjem na drugu republiku podrazumijevaju smjenu HDZ-ove vlasti i drugačiju Hrvatsku, podrazumijevaju ideale kojima ne mogu dati sadržaj. Druga republika (1848.-1851.) u Francuskoj bila je krvava, odnijela je puno više ljudskih života nego jakobinska diktatura i teror. Pozivanje na drugu republiku znači uvođenje nasilja, krvave smjene vlasti i građanskoga rata. Mislim da oni to ne žele i nisu toga svjesni". 180241 MET feb 98