INT. HERALD TRIBUNE, 17. II., TVRDOKORNI SRBI PRISVAJAJU DIO POMOĆI ZAPADA BOSNI

THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 7. II. 1998. Tvrdokorni Srbi prisvajaju dio pomoći zapada upućene Bosni "Krajem prošle godine, kada su SAD i dužnosnici Svjetske Banke pregovarali oko detalja programa pomoći za bosanske Srbe vrijednog 17 milijuna dolara, primili su zahtijev oko kojega nije bilo pregovora, kazali su dužnosnici. Bosansko- srpske vlasti povezane sa bivšim čelnikom bosanskih Srba, Radovanom Karadžićem, koji je optužen za ratne zločine, ustrajali su na tome da će, u slučaju da područja koja kontroliraju ne prime 15% novca, zustaviti čitav poduhvat. Kako je srpski član tročlanog bosanskog predsjedništva prijetio da će na plan pomoći staviti veto, srpski su dužnosnici dobili ono što su tražili i plan je ostvaren. Postao je još jedan u sve većem nizu posudbi i donacija dijelu Bosne gdje se vlasti smatraju nesmiljenim protivnicima zapadne politike. Kako se američka vlada oslanja na novu skupinu bosansko- srpskih političara za koju tvrdi da je sklonija suradnji, zapadne vlade se spremaju uložiti oko 130 milijuna dolara na nove projekte pomoći srpskim područjima Bosne. Diplomati u Bosni i promatrači ljudskih prava (osobe koje nadziru ljudska prava?) u Washingtonu tvrde kako se boje da će dio novca pomoći jačanju čelnika koji se suprotstavljaju zapadnim nastojanjima promicanja mira i toleranicije među etničkim skupinama ili, ..., da će te iste čelnike obogatiti. Sitaucija zaoštrava dilemu koja je već dugo prisutna u zapadnoj politici prema Bosni: konflikt između principa i praktičnosti- bi li pomoć trebala biti upućena tvrdokornim nacionalistima, čak i kriminalcima, u nadi da će ih navesti da postanu umjereniji ili pomoć predstavlja nesretnu cijenu za provođenje širih ciljeva. Slijedeći primjer SAD-a, Zapad je pohrlio kako bi dao financijsku potporu Karadžićevoj naslijednici, Biljani Plavšić, nakon što se razišla sa ostalim političarima- nacionalistima. Američki diplomati novu bosansku predsjednicu nazivaju umjerenom iako obznanjuju kako njena djela ne idu ruku pod ruku sa obećanjima o podupiranju zpadnih nastojanja u cilju provođenja mirovnog ugovora koji je okončao bosanski rat prije dvije godine. Činjenica da veliki dio pomoći odlazi vlastima koje se rutinski odriču obećanja koje su zadale za sada je, sa gledišta administratora Agencije za međunarodni razvoj SAD-a, Briana Atwooda, prihvatljiva. Novac je sredstvo za stjecanje utjecaja i poticanje političkih mijena, kazao je. Viši američki dužnosnik koji pomaže oblikovanju takove politike složio se, govoreći: "Moralni apsolutizam nas neće daleko odvesti kada je u pitanju politika u Bosni." Rekao je kako su u posljednjih nekoliko mjeseci bosansko- srpski čelnici postali popustljiviji zbog toga što žele pomoć Zapada. U ovom malom mjestu, Sokolcu, poljoprivrednom centru u planinama... kojega Bosanci smatraju srcem srpskog nacionalizma, lokalni su čelnici zadovoljni što im je Svjetska Banka odobrila posudbu od 750.000 dolara za obnovu vodovoda. Ipak, ne mogu objasniti na koji su način ispunili kriterije za posudbu. Kažu kako postojeći vodovod nije ispod razine koja bi zadovoljila osnovne ljudske potrebe ili zaštitila zdravlje 12.000 stanovnika Sokolca. Nije neodgovarajući niti za početni gospodarstveni oporavak. Samo bi porast rasta stanovništva mogao objasniti posudbu. "Nadamo se da će u roku od nekoliko godina broj stanovnika biti 30.000", kazao je Mitar Odvić, upravitelj gradskog vodovoda. "Uzimajući to u obzir, ono čime sada raspolažemo nije dovoljno." U Sokolcu je mala skupina bosanskih Srba, koji kontroliraju gotovo čitavu vladu, sve poslove i svakodnevni život, odbila pritiske da razdijele vlast ili dozvole povratak tisuća izbjeglica drugih nacionalnosti. Po koristi koju će dobiti od posudbe Svjetske Banke, i po svom suprotstavljanju mirovnom sporazumu tipični su za mnoge vlsti kojima je financijska pomoć upućena. Dužnosnici zapadnih programa za pomoć tvrde kako je novac uvijek precizno usmjeren i pažljivo nadgledan. Pretpostavlja se da je namijenjen hitnim potrebama i to samo za područja gdje se lokalnim vlastima može vjerovati kako će ujediniti i stabilizirati zemlju izvršavajući ono što je obećano u mirovnom sporazumu. Prema tom sporazumu, priznata je i bosanska Srpska Republika i Muslimansko- hrvatska Federacija u Bosni. Dva važna čimbenika sporazuma koja su u Srpskoj Republici gotovo uvijek ignorirana jesu uhićenje ratnih zločinaca i povratak izbjeglica. No mnogi stručnjaci tvrde da bi, bez ekonomske pomoći, područje koje kontroliraju Srbi ostalo gospodarska divljina koje bi sa sobom prema dolje povlačilo i ostatak Bosne. "Njihov dio zemlje se ne može oporaviti uz bivšu razinu pomoći", kazala je Rory O'Sullivan, čelnica misije Svjetske Banke u Bosni. "Ako je polovica zemlje gospodarstveno mrtva, cijela zemlja ne može preživjeti." Kritika programima pomoći dolazi zbog vjerovanja kako veliki dio novca odlazi najgorim bosansko- srpskim čelnicima, ili previđanjem činjenica, ili tako da ne remete pomoć koja bi mogla pomoći umjerenim vođama. U američkom Kongresu postoji zabrinutost da strani novac za pomoć u Bosni možda ne ostvaruje američke ciljeve onako kako bi trebao. Državnoj tajnici Madeleine Albright je pisalo trinaest osoba koje oblikuju zakone tražeći od nje da ne odobri posudbe Svjetske Banke. Jedan od njih, senator Frank Lautenberg, demokrat iz New Jerseya, kazao je kako Kongres vidi malo isplativosti novca koji se ulaže. 'Bolje bi im bilo da se rezultati počnu pokazivati uskoro', rekao je. 'Ovdje više nema mnogo strpljenja'", prenosi Mike O'Connor. 180233 MET feb 98