ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora večeras je jednoglasno podržao Prijedlog zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Podržavajući taj zakonski prijedlog u prvom čitanju, Županijski je dom
završio današnji rad, a 12. sjednica Doma bit će nastavljena sutra.
ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Županijski dom Hrvatskog državnog
sabora večeras je jednoglasno podržao Prijedlog zakona o obvezama i
pravima državnih dužnosnika. Podržavajući taj zakonski prijedlog u
prvom čitanju, Županijski je dom završio današnji rad, a 12.
sjednica Doma bit će nastavljena sutra. #L#
Predloženi bi se zakon, objasnio je ministar uprave Davorin Mlakar,
odnosio na predsjednika Republike, saborske zastupnike, suce
Ustavnog suda, članove Vlade i dužnosnike koje biraju ili imenuju
Hrvatski državni sabor ili predsjednik Republike. Ti bi dužnosnici
prilikom stupanja na dužnost bili obvezni dati izjavu o svom
imovnom stanju, a predloženi zakon regulira i nespojivost
obnašanja dužnosti s konkretnim imovinskim interesima, kazao je
Mlakar. To znači da bi dužnosnici mogli biti članovi nadzornih i
upravnih odbora trgovačkih društava u kojima je Republika Hrvatska
većinski vlasnik, ali bi se naknade za to izravno uplaćivale u
državni proračun. No, takvo članstvo ili vlasničke udjele u
privatnim trgovačkim društvima dužnosnici bi bili dužni prenijeti
na treće osobe.
Po predloženom zakonu, darovi s osnova obavljanja dužnosti
pojedinačne vrijednosti iznad tisuću kuna postali bi vlasništvo
institucije u kojoj se obavlja dužnosti, dok bi se za takve darove
predsjednika Republike osnovala zaklada i oni bi se koristili za
protokolarne svrhe.
Mlakar je obrazložio i izmjene vezane za pravo na starosnu mirovinu
za saborske zastupnike, ističući kako bi ti uvjeti i za njih bili
jednaki kao za sve druge uposlene.
Predlaže se također da najviši državni dužnosnici - predsjednik
Republike, predsjednici Hrvatskog državnog sabora, Vlade,
Ustavnog te Vrhovnog suda za vrijeme trajanja mandata imaju pravo
koristiti se službenom rezidencijom.
Iako se u raspravi čulo kako je zakon dobrodošao, iznijete su i
primjedbe da je zakasnio, a više je puta zamjereno na odredbe po
kojoj bi članovi Vlade imali imunitet. Naime, često se čula ocjena
da je to protuustavno, jer, kako je primjerice obrazložio Ivan
Brleković (HDZ), uz predsjednika Republike, jedino su saborski
zastupnici nosioci državnog suvereniteta.
Pozitivno je ocijenjena odredba o obvezi davanja izjave o imovnom
stanju, ali i predloženo da se ta odredba doradi. Kome će dužnosnici
podnositi tu izjavu, jer "ako ona ostane u ladicama, daleko od očiju
javnosti" onda nema smisla, smatraju Zvonimir Sabati (HSS) i Emil
Soldatić (IDS). Žarko Katić (HSLS) predložio je pak da, po zakonom
utvrđenim uvjetima, ta izjava mora biti dostupna javnosti, a Vlado
Ošust (HDZ) drži da izjavu treba sročiti stručno tijelo.
Niz je zamjerki zastupnika izazvala i predložena odredba o
(ne)članstvu dužnosnika u upravnim i nadzornim odborima. Ako
zastupnici i ministri za svoje članstvo u tim odborima ne bi primali
naknadu već bi, kako se predlaže, bili samo po dužnosti, onda bi
oni, smatra Ratko Maričić (SDP), "bili samo ukras". Kao mogućnost
predložio je da se na ta mjesta imenuju stručnjaci koji nemaju
posao.
Ratimir Čavlović (HDZ) smatra da je u predloženom zakonu premalo
naglašena razlika između izabranih i imenovanih dužnosnika, a po
njemu izabrani bi trebali imati veća prava.
Na kraju rasprave ministar uprave kazao je kako nije upitno da
izjave o imovinskom stanju dužnosnika i njihovim plaćama budu
javne. Predložena odredba o imunitetu članova Vlade nije
protuustavna, ustvrdio je Mlakar napominjući da "Vlada nikada nije
inzistirala na svom imunitetu".
(Hina) sšh/bn mć
171936 MET feb 98