MOSKVA, 17. veljače (Hina/AFP) - Najveća izložba crteža Sergeja Ejzenštajna upravo je otvorena u Moskvi povodom proslave stote obljetnice rođenja sovjetskog filmskog teoretičara i redatelja.
MOSKVA, 17. veljače (Hina/AFP) - Najveća izložba crteža Sergeja
Ejzenštajna upravo je otvorena u Moskvi povodom proslave stote
obljetnice rođenja sovjetskog filmskog teoretičara i redatelja.
#L#
Ime Ejzenštajn povezano je sigurno s desetak kultnih filmova među
kojima su "Oklopnjača Potemkin" i "Ivan Grozni", ali i više od 8000
crteža.
S bilješkama na engleskom, francuskom, njemačkom ili ruskom - svim
jezicima koje je govorio Ejzenštajn rođen 23. siječnja 1898. u Rigi
(Letonija) - ti su crteži poredani po ciklusima koji su obilježili
različita razdoblja njegova života: kazališni dekor za Proletkult
(narodno kazalište) u Moskvi, barokni Krist i Djevica iz razdoblja
snimanja "Viva Mexico" ili kostimi za "Ivana Groznog".
"Mislio je olovkom", rekao je Naum Kleiman, organizator izložbe i
duhovni zaštitnik redateljeva nasljeđa.
Prvi crteži potječu iz 1910. godine. Sergej Ejzenštajn tada je imao
12 godina i izraziti osjećaj za karikaturu, što je odraz kulta koji
je gajio prema Francuzu Honoreu Daumieru.
Strip u kojem životinje imaju ulogu ljudi jedan je od nasmješnijih
dijelova izložbe u razdoblju u kojem je potpisivao svoje radove
pseudonimom "Sir Gay".
No, njegovi su crteži isto tako odraz, još uvijek humoristični,
oluje ruske povijesti poput 150 malih likova - buržuja, vojnika,
babuški - poredanih pred trgovinom. Crtež, nastao 1916.,
napravljen je na dugačkoj traci papira visokoj nekoliko
centimetara, a naslovljen "Čekanje u redu".
Teme poput Samsona i Dalile, Okovanog Prometeja, koride ili
Macbetha inspirirali su ga za desetke crteža čiji stil podsjeća na
kubizam.
"Za 'Ivana Groznog' umjetno je rekonstruirao Rusiju iz tog
razdoblja polazeći od svojih crteža. Inspirirajući se njima i
Prokofjev je skladao glazbu za film", podsjeća Kleiman. Za samo
jedan kadar Ejzenštajn je bio u stanju napraviti do dvanaest
krokija.
Sin arhitekta koji nikada nije učio crtati, nije ozbiljno shvaćao
svoje crteže koji danas vrijede pravo bogatstvo.
"Nikada nije napravio sliku, samo nekoliko akvarela. Nikada za
crteže nije upotrijebio pravi papir za crtanje", požalio je Naum
Kleiman.
Crtanje na školskim bilježnicama ili papiru s uzglavljem "Hotela
Imperial, Paseo de la Reforma, Mexico", postavlja problem očuvanja
njegovih djela u kojima je možda izrazio najintimniji dio svojeg
stvaralaštva.
(Hina) bis bnš
171059 MET feb 98