HRVATSKA KOŽARSKA INDUSTRIJA POD PRITISKOM TRGOVACA

ZAGREB, 16. veljače (Hina) - Hrvatska je vlada nedavno smanjila kontingent izvoza sirove kože i tako ublažila krizu kožarske industrije na koju upozoravaju domaći kožari. "Ukoliko bude odobren izvoz sirove kože, hrvatski će kožari biti prisiljeni otpustiti 1600 radnika te obustaviti proizvodnju kože", izjavili su predstavnici sedam najvećih tvrtki-proizvođača kože na nedavnom sajmu kože i obuće na Zagrebačkom velesajmu - "Slavonke" iz Osijeka, "Psunja" iz Rešetara, "Inkopa" iz Poznanovca, "Almerie" iz Zagreba, "Kožare" iz Varaždina, karlovačkoga "Kik"-a i kožare Zadar. #L# Opisujući stanje hrvatske kožarske industrije i razloge takvoga stanja, rekli su kako u Hrvatskoj egzistira devet kožara koji ukupno upošljavaju oko 2000 radnika. U Hrvatskoj se, istaknuli su, godišnje prikupi oko četiri do pet tisuća tona sirove kože koja svojom kvalitetom spada u sam svjetski vrh i kao takva je primamljiva razvijenoj talijanskoj industriji kože. Zbog toga je, naglasili su, izuzetno veliki pritisak domaćih i stranih trgovaca sirovom kožom na Ministarstvo gospodarstva da im se omogući nesmetani izvoz tog našeg prirodnog bogatstva. Tijekom proteklih ratnih godina svi su se domaći resursi sirove kože izvozili, i trgovci su nesmetano zarađivali, istaknuli su kožari. Podaci pokazuju da se je 1994. iz Hrvatske izvezlo 4000 tona sirove kože, 1995. 4.800 tona, 1996. 6.500 tona, 1997. 5.800 tona sirove kože. Proizvodni kapaciteti proizvođača kože su, s druge strane, oko 10.000 tona. Kožari su naglasili da kada bi se ta sirova koža, umjesto da se izvozi preradila u domaćoj industriji zaposlila bi sve kapacitete i nove radnike, a svijetu bi se prodao daleko skuplji finalni proizvod. Napomenuli su da o sirovini-koži ovisi ne samo kažarska industrija, već i obućarska i galanterija. Otkupom i izvozom sirove kože bavi se dvadesetak tvrtki u Hrvatskoj koje upošljavaju mali broj radnika, dok kožarsko-prerađivačka industrija, zajedno sa obućarima, galanteristima i konfekcionarima zapošljavaju više od 20.000 radnika. Kožari su istaknuli također da niti jedna zemlja u tranziciji nije dozvoljavala takav izvoz sirove kože, te da one najprije zadovoljavaju potrebe domaće industrije, a tek ostatak izvoze. Ukrajina čak ima 30 posto izvoznu carinu za sirovu kožu. Uz sve naputke za liberalizacijom trgovine koje postavlja EU, niti jedna zemlja ne izvozi sirovinu na način da guši svoju vlastitu proizvodnju, a istaknuli su i da bi Hrvatska zbog ratnih zbivanja mogla ishoditi da godinu-dvije ne mora izvoziti sirovinu zbog oživljavanja industrije. Kožari su napomenuli i kako postoji razlika u Izvješću veterinarske uprave prema kojemu je za prvih devet mjeseci 1997. dobiveno samo 1000 tona sirove kože, dok se u 1997. godini izvezlo 5.800 tona, pa se postavlja pitanje neregistriranih klanja i obrade kože. Pomoćnik ministra za trgovinu u Ministarstvu gospodarstva Kruno Kovačević, na upit da komentira te primjedbe kožara istaknuo je da je na prijedlog ministarstava gospodarstva i poljoprivrede Vlada smanjila oko polovicu izvoz sirove kože, te je za ovu godinu odobrila kontingent od 2.500 tona kao stimulaciju toj grani industrije. Strategija je Vlade da se kožarima pomogne da izrade kvalitetan proizvod, te da se finalni proizvod izveze. Napomenuo je i kako je po njegovom mišljenju ranije postojao nesrazmjer u odnosu na izvoz kože, ali da on tada nije bio na dužnosti pomoćnika ministra za trgovinu. Mišljenja je da je 2.500 tona prihvatljiv kontingent, jer kožari mogu i dalje uvoziti sirovu kožu sa carinom od pet posto. Prošle su godine kožari uvezli 2000 tona sirove kože iz Rusije, BiH i Mađarske. Kovačević je potvrdio da postoji pritisak trgovaca na Ministarstvo, jer su nezadovoljni što je Vlada smanjila dozvoljenu količinu za izvoz, ali i napomenuo da se trgovcima neće popustiti, jer je interes Vlade poticanje proizvodnje i upošljavanje radnika. Kovačević je pojasnio da trgovci dobivaju od Talijana 3,70 DEM maraka po kilogramu goveđe kože, dok naši kožari kada je kupuju u Rusiji plaćaju 2,40 maraka i carinu od pet posto. Ministarstvo je trgovcima postavilo uvjet da sirovu kožu moraju ponuditi domaćoj industriji, a trgovci su pismeno obavijestili Ministarstvo da su hrvatski kožari odbili ponudu, čak i sa 10 posto nižom cijenom. Kovačević je istaknuo kako će Vlada i nadalje uvoditi mjere za poticanje kožarske i obućarske industrije i kako kožari mogu računati na potporu u proizvodnji sirove kože. Marina Bujan (Hina) bma il 161007 MET feb 98